Brzi pad režima Bašara al-Asada u Siriji nakon uspješnog napredovanja islamističke paravojske Hayat Tahrir al-Sham (HTS), u prijevodu “Organizacija za oslobađanje Levanta”, promijenit će odnose Sirije sa susjedima, piše Deutsche Welle.

Snažna poruka

Amerikanci poslali ultimatum svom najvećem savezniku izvan NATO saveza: ‘Odmah ih izbacite’

HTS je pet godina upravljala posljednjim velikim uporištem opozicije u regiji Idlib na sjeverozapadu zemlje. Kako se sada fokusira na konsolidaciju vlasti u glavnom gradu Damasku, postavlja se pitanje hoće li moći upravljati cijelom zemljom, posebno zbog prisustva brojnih drugih pobunjeničkih grupa, koje također žele svoj udio u podjeli vlasti

“Arapskim liderima se neće svidjeti urušavanje sirijske stabilnosti”, napisao je Richard LeBaron, viši suradnik Programa za Bliski istok u think tanku Atlantic Council iz Washingtona.

Prema mišljenju LeBarona, među arapskim susjedima Sirije bi jedino Katar, koji se odlučno protivio Asadovom režimu, mogao preuzeti inicijativu u obnovi razorene, fragmentirane i ekonomski oslabljene zemlje. Novi lideri se nadaju ukidanju međunarodnih sankcija, ali tek će se vidjeti koji bi drugi akteri, osim Katara, mogli biti spremni pružiti podršku Siriji.

U ponedjeljak je novinska agencija AP izvijestila da je Golani izjavio kako HTS neće nametati kodekse odijevanja ženama, niti se miješati u druge osobne slobode. Posljednjih godina ova milicija je pokazala toleranciju prema vjerskim manjinama, poput kršćana i Druza u područjima pod svojom kontrolom.

Susjedi Sirije, uključujući Liban, Jordan, Irak i Izrael, su ojačali svoje granice i obranu duž granice. “Još je prerano u potpunosti procijeniti regionalne implikacije, ali sigurnosna pitanja dominiraju reakcijama susjednih država”, kaže za DW Nanar Hawach, viša analitičarka za Siriju iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group).

Hawach je dodala da Izrael pozdravlja pad Assada i njegovog režima, jer je Asad bio ključni saveznik Irana i Hezbolaha. “Ali i dalje uspostavlja sigurnosne mjere, uključujući područje Kuneitre i planine Hermon, gdje je uspostavio tampon zonu uz granicu”.

“Izrael je također iskoristio priliku da vojno oslabi Assadove nasljednike bombardiranjem vojnih ciljeva, uključujući protuzračnu obranu i aerodrom al-Mazzeh u Damasku”, dodala je Hawach.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Analitičari kažu da će se, bez obzira na regionalne posljedice, novi vladari Sirije morati fokusirati na političku stabilizaciju ako žele biti priznati od strane Turske, Europske unije i Sjedinjenih Država. „Vrlo je vjerojatno da će svi ovi subjekti priznati novu HTS- vladu pod uvjetom da formira umjerenu administraciju, suzdrži se od sukoba s kurdskim YPG-om i ne podržava Hezbolah ili Hamas”, izjavio je Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Europskom vijeću za međunarodne odnose.

“S obzirom na njihov neočekivani uspjeh u brzom svrgavanju Asada, opozicija će vjerojatno prihvatiti ove uvjete u zamjenu za pomoć i priznanje”, dodao je on.

Burcu Ozcelik, viša suradnica na londonskom Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI), specijalizirana za pitanja sigurnosti na Bliskom istoku, kaže za DW da, iako “Sirija ima malo iskustva s demokratskim institucijama i suočava se s velikim rizikom od nereda i čak teritorijalne fragmentacije”, ovo bi mogao biti “pravi trenutak” koji može donijeti “početak dugoročnog političkog rješenja”.

Prema njenom mišljenju, moguće je zamisliti i provedbu UN-ove Rezolucije 2254, koja poziva na slobodne i demokratske izbore u Siriji. „Bit će ključno da proces bude što inkluzivniji, uz minimalno miješanje izvana, kako bi se podržao autohtoni sirijski plan”, rekla je Ozcelik.

Nakon Asadovog svrgavanja, sirijsko stanovništvo dalo se u pokret. Sada je moguće ući u dijelove Sirije, koji su ranije bili nedostupni. To je slučaj i s regijom Idlib, s oko četiri milijuna uglavnom raseljenih Sirijaca, koji su posljednjih pet godina živjeli pod kontrolom HTS-a.

“Zabilježili smo dolazak preko 370.000 ljudi u Idlib iz drugih provincija”, rekao je DW-u David Carden, zamjenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN-a za Siriju. “Situacija s raseljenim osobama se mijenja, jer se ljudi vraćaju kućama”, dodao je optimistično.