Velike suše ostavile su trag na ovogodišnjoj vinogradarskoj sezoni. Sve se ispremiješalo, kažu neki od najboljih hrvatskih vinara. Berbe su krenule neuobičajeno rano, u nekim slavonskim vinogradima i rekordno rano. Vlado Krauthaker, veliki kutjevački vinar, kaže da mu je berba počela 9. kolovoza, a završila 6. rujna.

Sve u isto vrijeme
“Godine 2013. berbu smo počeli 18. kolovoza što je tada bila rekordno rana berba, sve do ove godine. Ne znam što će se događati u budućnosti. Prešli smo u mediteransku klimu, naše su temperature sada kao u Dalmaciji, a berbe započinjemo sve ranije”, kaže Krauthaker, a prenosi Hina.

Teško vrijeme za grožđe uzima, nažalost svoj danak, ništa nije kao prije i poremetili su se svi standardi. “Naše su graševine imala alkohole od 12,5 do 13 posto, a sada su od 13,5 do 14 posto. Tržište uglavnom ne voli tako visok postotak alkohola u vinima, no takva je godina”, kaže Krauthaker.

Sama mu je berba zadala dosta problema. Ističe, naime, da je ipak nekako na vrijeme skupio berače, ali da je onda bio u problemu što prije brati.

“Sve smo sorte brali u isto vrijeme. Sve su odjednom sazrele i razmišljali smo što prije brati, što je važnije, a što manje važno”, naglasio je, dodavši kako su ove godine njegovi vinogradi pretrpjeli određenu štetu, što zbog ranije vegetacije, a što zbog niskih temperatura u jednom dijelu godine.

Uglavnom, prinos mu je zbog svega toga 20-ak posto manji nego što je planirao. I Ivica Matošević, još jedan čuveni hrvatski vinar i jedan od pionira istarskog vinarstva, temperature i sušu označava kao najveće probleme sezone. Do sada je pobrao dvije trećine vinograda te počinje s crnim sortama i, kako kaže, stalno gleda prema nebu nadajući se da ih neće zahvatiti veća kiša ili nevrijeme.

“Bio bih najsretniji da odmah sve poberemo, ali malo ćemo pričekati. Suša je ostavila trag i na količini i kakvoći grožđa. Ove ćemo godine imati trećinu manje grožđa nego inače, a kada je riječ o kvaliteti vina sve je otvoreno”, kaže Matošević.

Starijim vinogradima lakše
Ističe da su mladi vinogradi posebno osjetljiviji na vremenske nepogode, dok stariji podnose anomalije. Na Grimaldi imaju sistem navodnjavanja pa s tim vinima neće biti problema, kao i na starijim vinogradima u okolici Buja. “Na Bujštini su nam vinogradi stari 40 godina pa će i tu biti sve dobro”, ističe Istranin, dodavši da ga je začudila slavonska berba koja je ove godine krenula vrlo rano.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost