Prema posljednjim dostupnim podacima, koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, tri najslabije razvijene županije po pitanju BDP-a su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska. Dvije od tri navedene nalaze se u kontinentalnoj Hrvatskoj, što ukazuje na veliku potrebu za potezima koji će dovesti do većeg balansa između različitih regija u zemlji.

Poticanje gospodarskih aktivnosti u kontinentalnim i ruralnim područjima Hrvatske nužan su preduvjet daljnjeg razvoja. Vlada poticanje gospodarskog rasta u kontinentalnoj i ruralnoj Hrvatskoj provodi kroz brojne zakone, no još je puno prostora za napredak ekonomske situacije u tim regijama.

Upravo će ta tema biti u fokusu 25. travnja u Domu kulture Fužine, na stručnoj konferenciji “Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske’’.

Čuvena gorska rivijera okupit će brojne stručnjake iz relevantnih područja kako bi zajednički analizirali trenutačno stanje, identificirali potencijale i diskutirali o mogućim mjerama koje bi mogle spriječiti negativne posljedice depopulacije u tim krajevima. O toj važnoj temi, ali i situaciji u općini kojoj je na čelu, razgovarali smo s Davidom Bregovcem, načelnikom Općine Fužine i predsjednikom Hrvatskih laburista-Stranke rada.

Kako vidite razvojni put općine Fužine? Na što se treba fokusirati kako bi se najefikasnije pridonijelo razvitku?
Fokus nam je na poticanju dugoročnog održivog gospodarskog rasta, demografskoj obnovi, ulaganju u odgoj i obrazovanje mladih, modernizaciju infrastrukture, kako prometne, tako i komunalne te digitalne. U segmentu turizma, kontinuirano ulažemo u pozicioniranje destinacije, naravno unutar financijskih okvira s kojima raspolažemo. Općina Fužine prepoznata je kao gorska rivijera nadomak mora.

Težimo i afirmativnoj klimi za naše investitore, a krajnji je cilj podići kvalitetu i standard življenja svih stanovnika, i to ravnomjerno kroz sva naselja. Usmjereni smo na izgradnju socijalno osviještene zajednice jednakih mogućnosti za sve stanovnike, od najmlađih do naših umirovljenika.

Koje su najveće prepreke s kojima se suočavate na putu razvitka Fužina?
To su primarno financijski okviri i manjak sluha države i županije što zajednici treba. Bez ozbiljnog ulaganja i afirmativnog pristupa županije i države ne možemo. Država i županija svojim primjerom trebaju poslati pozitivan impuls i investitorima. Niz je mjera i mehanizama kojima raspolažu kako bi ubrzale investiranje u ruralne krajeve.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Općinski proračun, kao i proračuni svih jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru premali su da bismo mogli napraviti nužni iskorak prema valorizaciji i iskorištavanju onoga čime regija raspolaže, što izravno i neizravno može doprinijeti boljitku cijele Hrvatske. I velikom Zagrebu i dinamičnoj Rijeci potreban je snažan Gorski kotar.

Tu mogu povući paralelu i s Likom, Slavonijom i ostatkom ruralnih područja u Hrvatskoj. Zanemarujući ravnomjeran razvoj i ruralne krajeve mi kao država ne možemo govoriti o održivosti. Niti o onom nužnom prosperitetu koji kao zemlja trebamo ostvariti kako bismo okrenuli demografski kotač prema održivoj obnovi i zaustavljanju depopulacije, ne samo ruralnih krajeva, nego cijele Hrvatske.

Kako privući ulagače u općine poput vaše?
U našoj su općini svakom investitoru vrata otvorena. Maksimalno podržavamo odgovorne i one ozbiljne koji znaju i žele ulagati u naše područje poštujući osnove održivosti, točnije ESG ciljeve. To jasno komuniciramo. Naša poslovna zona dio je u koji kontinuirano ulažemo, od održavanja infrastrukture nadalje. Ujedno, i u malim gospodarstvenicima vidimo potencijal da postanu veći. Nizom mjera potičemo male poljoprivrednike i mikropoduzetnike.

Za koje druge grane uz turizam vjerujete da mogu biti profitabilne u vašem kraju?
U Općini Fužine imamo propulzivne poduzetnike u drvno-prerađivačkoj industriji. Obzirom na šumske resurse regije, velik je potencijal u drvnoj industriji koja bi mogla proizvoditi proizvode više vrijednosti, nego što je to danas slučaj. Poljoprivrednika je manje, jer smo klimatski ograničeni na par mjeseci u godini, i to su primarno manje tvrtke i OPG-ovi. Slično je u stočarstvu.

Kako komentirate činjenicu da niti jedan projekt goranskih samouprava nije odobren na NPOO?
To je jasna poruka države regiji koju tretira kao trinaesto prase kojem su potrebne mrvice da preživi. Slično je i sa županijom. Porazno je da nijedan projekt goranskih gradova i općina nije prošao NPOO. To su svi realni i dobro postavljeni projekti koji bi dalje osigurali razvoj ovog kraja. Na koordinaciji gradonačelnika i načelnika Gorskog kotara pazili smo da prijavljujemo projekte koji se komplementarno dopunjuju i da međusobno nismo konkurenti nego da se međusobno podržavamo.

Što smatrate da je potrebno učiniti kako bi se razvojne mogućnosti ruralnih krajeva povećale?
Ne trebamo biti super pametni, dovoljno je usvojiti dobre prakse Austrije koja danas generira više prihoda od ljetnog turizma nego zimskog. Naše institucije to ne prepoznaju. Kad ima volje, tad se nalaze i sredstva za poticanje ruralnih krajeva. Više sluha države i županije ono je što regiji treba da postane gospodarski jaka i sukladno tome razumijevanje problematike s kojom se regija suočava kako bi se konačno uvele konkretne mjere brdsko-planinskog zakona koji je i dalje mrtvo slovo na papiru.

Fokus Općine Fužine između ostalog je i na ravnomjernom razvoju. Zašto?
Ravnomjerno razvijanje svih naselja ključno je za održivi razvoj cijele općine jer sprječava pojavu disbalansa među naseljima i osigurava da nijedan dio zajednice ne bude zapostavljen. Time se podržava socijalna kohezija, jača osjećaj pripadnosti zajednici i gradi održivi zajednički identitet. Fužine razvijamo u destinaciju aktivnog odmora za sve generacije, Vrata u visokokvalitetan sportsko-rekreativni centar, a Lič u kulturno-vjersko središte i čuvara bogate etnografske baštine.

Koliki problem većem razvoju ruralnog kraja predstavlja depopulacija? Koji je vaš savjet kako pametno uložiti u demografske politike?
Depopulacija je iznimno očit problem jer svi muku muče sa zapošljavanjem i privlačenjem radno sposobnog stanovništva. Nedostaje nam mladih koji idu trbuhom za kruhom. Činjenično, demografska slika je odraz stanja društva koje je porazno. Dok god mi kao država ne možemo osigurati plaće mladim ljudima koje nisu samo za puko preživljavanje, mogućnost da si slože krov nad glavom, do tada ne možemo govoriti o konkretnim demografskim politika. I to usprkos nedavnom povećanju plaća.

Da ne govorimo o mirovinama koje nisu ni približne za dostojan život i sav uloženi rad. Niz je faktora potrebno posložiti da se ozbiljno pristupi demografskim politikama, od učinkovitog antikorupcijskog programa do cjelovite strategije ravnomjernog i održivog razvoja svih krajeva. U Općini Fužine, u sklopu mogućnosti s kojim raspolažemo, stojimo uz obitelji kroz financijsku potporu kod rođenja djece, ulažemo u stipendije učenicima i studentima, sufinanciramo prijevoz te smještaj učenika i studenata.

Uz to, sufinanciramo nabavku radnih materijala, produženi boravak djece u osnovnoj školi te ulažemo u odgojno-obrazovne programe dječjeg vrtića i osnovne škole. Otkako sam postao načelnik i izgradio moderan dječji vrtić, broj djece u dječjem vrtiću porastao je za gotovo 60 posto. Ako je to moguće u Općini Fužine, onda je i na nacionalnoj razini.

Je li europski novac put do gospodarskog razvoja hrvatskih ruralnih krajeva? Kako ga pametno iskoristiti?
To je jedan od mehanizama s kojim raspolažemo. Nedostaju nam osnovne postavke, kvalitetna strategija i konkretan akcijski plan kojeg je potrebno nadzirati. Bitno je anulirati sitne, sebične privatne interese u tom postupku i usmjeriti pozornost na javni prosperitet. Jedino tako možemo pametno iskoristiti financijska sredstva.

Ove godine slavite 150 godina turizma u Fužinama. Što je najprofitabilniji dio fužinskog turizma? U koji idući turistički projekt polažete najviše nade?
Trenutačno su nam u planu i dobrim dijelom u fazi realizacije projekti vrijedni 6,6 milijuna eura. To uključuje i izgradnju 30 godina iščekivane obilaznice koja će izmjestiti teretni promet kroz centar mjesta, a vrijednost izgradnje je gotovo 4 milijuna eura. Taj projekt vode Hrvatske ceste.

Uz to, u završnici je kapitalni projekt obnove vodoopskrbne mreže i izgradnje sustava za odvodnju, što će doprinijeti kvaliteti života žitelja i jedan je od ključnih elemenata koji će potaknuti daljnja ulaganja u turističku infrastrukturu i sadržaje. Uz ta dva kapitalna projekta želim istaknuti i Alpine Coaster te izgradnju multifunkcionalne dvorane za sport i turizam u Vratima.

Tim projektima ciljamo osigurati nove sadržaje u destinaciji što će privući i nove posjetitelje, primjerice, amaterske i profesionalne sportaše kojima će naš kraj biti baza za pripreme.