Zaustavljanje rasta cijena sirovina i energije, ali i usporavanje gospodarstava i pad potražnje na glavnim hrvatskim tržištima, ostavilo je očekivan i vidljiv trag u rezultatima vanjskotrgovinskih odnosa u 2023.

Podaci DZS-a potvrđuju da je na godišnjoj razini izvoz oslabio za 5,1% (22,9 milijardi eura), dok je uvoz pao još i više, 5,8% (na 39,5 milijardi eura). Nešto većim padom uvoza donekle je popravljena pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prethodnu godinu, ali je s 58% još uvijek znatno slabija u odnosu na rezultate koje se bilježilo nakon ulaska Hrvatske u EU, kada je ta stopa konačno počela prelaziti 60%.

Najbolji odnos ostao je zabilježen u pandemijskoj 2020., s pokrivenošću boljom za čak 7 postotnih bodova nego u 2023. Najlošiji se, pak, odnos uvoza i izvoza pamti iz vremena prije dva desetljeća – 2003. je pokrivenost uvoza bila na tek 43,6%.

Pored nominalnog pada, analitičari HGK ukazuju i na realni pad robne razmjene, kada se eliminira rast proizvođačkih cijena na inozemnom tržištu, a ukazuju i na podatke iz obračuna lanjskog BDP-a, koji pokazuju da se robni izvoz kretao trendom realnog pada cijele protekle godine.

Realni pad izvoza na godišnjoj razini bio je čak 9,6%, a to je, ističu HGK-ovci, najveći pad koji se bilježi još od recesijske 2009., što je bio zapravo posljednji pad (uz izuzetak blage stope iz 2020.). Nakon toga je do sada imao samo kontinuiran rast.

Naši su izvoznici 2023. slabiji rezultat postigli na svim glavnim tržištima, uz izuzetak Njemačke, premda su analitičari bili bojažljivi upravo zbog efekata koje će ostaviti negativna kretanja u toj glavnoj europskoj ekonomiji. Rast je zabilježen i u izvozu u Austriju.

U Njemačku je lani, zahvaljujući ‘plusu’, izvezeno gotovo identična vrijednost roba kao u Italiju, standardno prvu destinaciju za hrvatske proizvođače. Plasirano je 2,79 milijardi eura roba, s tim da je u Italiji vrijednost izvoza pala za više od 5%, a u Njemačku rasla za 2%.

S obzirom na to da se u Njemačkoj nastavljaju nepovoljna kretanja u gospodarstvu, slabi potrošnja i padaju narudžbe, a i da je vidljivo opadanje plasmana hrvatskih izvoznika već u drugom dijelu 2023., očekivanja na tom tržištu ove godine nešto su manje optimistična. Pad izvoza hrvatske tvrtke bilježe u svim zemljama s kojima graniči, a na koje ujedno i najviše plasiraju.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uz Italiju, slabiji rezultat ostvaren je i u Sloveniji, te BiH i Srbiji, dok je najviše istopljen izvozni skor u Mađarskoj, i to dvoznamenkastom stopom pada (43%). Posljedica je to velikim dijelom kretanja u energetici, trgovini naftom i plinom. Negativan predznak u robnoj razmjeni s ovim je zemljama primjetan je, inače, u oba smjera, i kod uvoza.

Kao što i vanjsko-trgovinski odnosi zemalja EU s Kinom bilježe slabljenje, premda je na razini Unije ona i dalje prvo tržište za nabavu roba, minus u robnoj razmjeni s Kinom bilježi i Hrvatska. Već petu godinu, uz iznimku prve postpandemijske, slabi hrvatski izvoz u Kinu, a lani je dosegao tek 78 milijuna eura, dok je uvoz smanjuje drugu godinu, ali još prelazi 1,2 milijarde eura.

Drvari na gubitku
Kao i u EU, robna razmjena s Rusijom zbog sankcija bilježi drastične promjene, s tim da u hrvatskom slučaju izvoz raste, prvenstveno zbog farmaceutskog sektora, dok je uvoz iz Rusije s padom od gotovo 88 posto lani dosegnuo skromnih 58 milijuna eura. Značajan gubitak prodaje ostvaren je na tržištima Izraela, dok se skok bilježi na tržištu Malte, u koju je izvoz brodogradnje podigao plasman, a proboj se bilježi na meksičkom tržištu, na koje je lani izvezeno gotovo koliko i na kinesko tržište (73 milijuna eura).

Nastavlja rasti i izvoz u SAD (prelazi 586 milijuna), a što se uvoza tiče, vidno jača nabava roba iz Indije, iz koje je lani uvezeno više od 245 milijuna eura. Primjetan je, premda je riječ i dalje o manjim vrijednostima, porast nabave proizvoda iz drugih zemalja iz kojih dolaze strani radnici u Hrvatsku, konkretno Bangladeša, dok podataka za Nepal u službenoj statistici još nema. Točnije, siromašni Nepal broji se pod ‘ostalim zemljama’, skupine iz koje je inače uknjižen najveći porast uvoza (više od pola milijarde eura), ali detalji zemalja i proizvoda u toj grupi nisu vidljivi.

Što se djelatnosti tiče, najveće pomake izvoz bilježi u proizvodnji električne opreme, te proizvodnji strojeva i uređaja, koje su s dvoznamenkastim stopama rasta plasirale jednu i pol, odnosno dvije milijarde eura vrijednih roba. Porast izvoza bilježe još prehrambena, farmaceutska, kemijska industrija, te proizvodnja odjeće i motornih vozila, kao i posljednjih godina oslabljena brodogradnja.

Činjenica da na europskoj razini, a posebice u Njemačkoj, pada aktivnost građevinskog sektora, ostavlja traga i u preradi drva, djelatnosti koja je veliki izvoznik i koja je s 1,2 milijarde izvoza u 2022. lani pala na 983 milijuna eura. Pao je i izvoz namještaja, za razliku od uvoza takvih proizvoda veće vrijednosti. Prepolovljene su, pak, vrijednosti izvoza struje, značajno su pali rezultati trgovine ugljikovodicima, kao otpadom, koji je već duže razdoblje važan izvozni proizvod.

Što slijedi u ovoj godini? Preliminarni podaci DZS-a za siječanj bilježe pad uvoza, i to stopom od 5,6%, dok je uvoz ostao na razini lanjskog rezultata (+0,1%). Takvim odnosom poboljšana je pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na početak prošle godine (59,1 naprema 55,7%). Za takav rezultat zaslužne su i godišnje razlike u cijeni sirovina i proizvoda, a s obzirom na njihov pad u HGK izračunali su da je realni rast izvoza i veći od nominalnog, oko 1,6%.

Rast će i uvoz
U svakom slučaju, siječanjski rezultat izvoza je i prvi pozitivan postignut od lanjskog ožujka. Analitičari su u svojim predviđanjima gospodarskih kretanja za ovu godinu optimistični da će uslijediti oporavak.

U HUP-u, primjerice, računaju na rast od 2,4%, a u HNB-u 2,3%, dok su se u projekcijama HUB-a oslonili na očekivanja postupnog oporavka gospodarstva zemalja srednje Europe, pa su im i procjene rasta izvoza na razini od 3,4%. U slučaju uvoza, pak, procjene nominalnog rasta nešto su više, kreću se od HNB-ovih 2,8%, HUB-ovih 3,9% do HUP-ovih 4,1%.