Kako sadržaj koji generira AI preplavljuje showbusiness, poznati se brinu da će njihova slava propasti, ali ishod će opet biti suprotan i zvijezde će kao i u prošlosti od nove tehnologije imati najveću korist, piše The Economist.

Strojevi će odlučivati

Hoće li ovo biti kraj ljudske povijesti?

Hollywood je bio pola godine paraliziran, sve do 8. studenog kada su se studiji složili ponuditi najpoznatijim zvijezdama i scenaristima zaštitu od robotskih suparnika. Živi izvođači gube mjesta na top listama zbog Beatlesa koje je uskrsnula umjetna inteligencija, a glumci poput Scarlett Johansson i pisci poput Hohna Grishama tuže tehnološke tvrtke zbog uporabe njihovih riječi i slika, piše The Economist.

Zvijezde strahuju da im umjetna inteligencija otme poslove i izruči ih manje talentiranim izvođačima i najglasnije se žale na novu tehnologiju, ali baš one bi od nje mogle ubrati najveću korist, tvrdi list.

Daleko od toga da će se moć i doseg zvijezda zbog AI-a smanjiti, nego će poznate učiniti poznatijima nego ikad omogućavajući da budu na svim tržištima, u svim formatima i u svakom trenutku.

Nije novost da tehnologija mijenja pravila igre slavnih. Ljudi su počeli govoriti o slavnima u 18. stoljeću, čemu je pomoglo širenje pismenosti i čitanja. Film i radio su se u početku smatrali prijetnjom za slavne koji su se brinuli da će njihovi nastupi uživo biti zanemareni i obezvrijeđeni. No, te su tehnologije otvorile eru superzvijezda, izraz koji se udomaćio već 1920.-ih.

Sličnu reakciju izazvala je televizija koja je doveo do velikog štrajka u Hollywoodu, 1960. godine, ali i tada se ispostavilo da je nova tehnologija učinila poznate još poznatijima, dovodeći ih u domove ljudi. Od 1960-ih tehnologije su  dovele megazvijezde u svakodnevne živote.

Broj glazbenika koji zarađuju više od tisuću dolara godišnje od autorskih prava na Spotifyu se više nego udvostručio zadnjih šest godina, a onih koji zarađuju više od 10 milijuna je pet puta više. Oni koji su stradali bili su umjetnici srednjeg ranga, a ne zvijezde.

Slični obrasci vrijede i za sav showbusiness. Broj dugometražnih filmova koji se snimaju svake godine udvostručio se zadnja dva desetljeća, pri čemu su najveći blockbusteri udvostručili udio u ukupnoj računici.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plima samoobjavljenih knjiga nije smanjila prodaju djela poznatih pisaca. U moru izbora publika se više oslanja na preporuke, bilo algoritamske ili/i ljudske, koje ju usmjeravaju prema najpopularnijem sadržaju. AI obećava još više izbora, a time i veće troškove pretraživanja za publiku koja će i dalje naginjati šačici zvijezda na vrhu.

AI će tim zvijezdama pojačati mogućnost da uistinu budu sveprisutni. Sinkronizacija pomoću AI-a već je omogućila da glumci i podcasteri razgovaraju na stranom jeziku u realnom vremenu i to svojim glasom. Uskoro će postati standard da se video montira tako da i micanje usana na videu odgovara izgovorenome.

Traženi glumci mogli bi dobiti još više posla, jer AI uklanja višegodišnji holivudski problem prenatrpanih rasporeda dopuštajući zvijezdama da nastupaju skupa iako nisu na istome mjestu u isto vrijeme, piše The Economist.

Digitalni botoks i photoshop pak produžuju “rok trajanja” glumcima i omogućuju da snimaju filmove i iz groba. Disney je, na primjer, kupio prava na glas Jamesa Earla Jonesa, koji ima 92 godine, kako bi Darth Vader mogao plašiti djecu i u generacijama koje dolaze.

Sve, svugdje, sve odjednom

AI će omogućiti i to da zvijezde nastupaju u formatima koji se tek počinju pojavljivati. ABBA avatari koji rasprodaju londonsku arenu sedam puta tjedno i chat botovi s glasovima slavnih koje je nedavno pokrenula Meta samo su nagovještaj načina na koji će zvijezde moći nastupati i unovčiti svoje nastupe.

Te mogućnosti dolaze s određenim obvezama. Umjetnici opravdano brinu o autorskim pravima, koja moraju biti zaštićena kako AI ne bi postao legalizirani oblik piratstva.

No, ranije tehnologije u tom pogledu nisu bile ništa drugačije.

The Economist navodi kao primjere tiskarski stoj koji je doveo do prvih zakona o autorskim pravima u 18. stoljeću. Tijekom 1960-ih regulirane su isplate filmskim glumcima čiji su se radovi prikazivali na televiziji.

Kreatori sadržaja imaju legitimna pitanja o dozvolama i plaćanju. Dok se na njih ne odgovori, AI će biti legalni divlji zapad. Veće je pitanje kao će dob zvijezda odgovarati publici – najveći rizik je dosada, piše The Economist.

Ostarjeli Luke Skywalker glumi u najnovijem nastavku Ratova zvijezda. Trenutno je publika zadivljena tim trikovima, no pitanje je do kada? Možda će se umoriti od toga prije Brzih i žestokih 94, piše The Economist.