Povreda intelektualnog vlasništva donosi ogromne negativne posljedice za mala i srednja poduzeća, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i OECD-a. Vjerojatnost da će preživjeti na tržištu manja je za trećinu ako se njihovi proizvodi i usluge krivotvore, odnosno piratiziraju.

Također, sve intenzivnija kupnja putem interneta, uz sve prednosti, donosi i veliku opasnost jer čak pola krivotvorina koje su zaplijenjene na granicama EU-a, kupljene se upravo online, a najčešće dolaze iz Kine.

Pred EUIPO-om, ali i nacionalnim tijelima, stoga je mnogo posla. A kako stvari stoje sa sviješću i ponašanjem građana, odnosno koliko razumiju važnost poštivanja intelektualnog vlasništva i koliko ga poštuju razgovarali smo s Alexandrom Poch, v. d. direktoricom pri EUIPO-vom uredu Europski opservatorij za kršenje prava intelektualnog vlasništva.

EUIPO je nedavno objavio četvrto istraživanje ‘Europski građani i intelektualno vlasništvo’. Prvo je provedeno 2013. godine. Koliko se u ovih deset godina promijenila svijest i ponašanje građana kada je u pitanju intelektualno vlasništvo?
To je istraživanje teško usporediti s prethodnima jer se metodologija promijenila. U prethodnim izdanjima 2013., 2017. i 2020. istraživanje je provedeno telefonom, dok je istraživanje u 2023. provedeno online.

Znamo da ispitanici mogu reagirati na prisutnost ljudskog ispitivača, posebno kada odgovaraju na pitanja o kupnji krivotvorenih proizvoda ili pristupanju nezakonitom sadržaju na internetu. Imajući to na umu, čini se da postoji tendencija porasta broja ljudi koji kupuju krivotvorene proizvode. Međutim, samoprijavljeno razumijevanje intelektualnog vlasništva istodobno je veće nego ikad prije, a iznosi 83 posto (u usporedbi s 80 posto – 2020., 78 posto – 2017. i 76 posto – 2013.).

Jeste li zadovoljni stanjem svijesti i ponašanjem građana vezano uz zaštitu intelektualnog vlasništva i koji su vam najveći izazovi?
Doista je pozitivno što je većina Europljana svjesna i slaže se da je krivotvorenje loše. Međutim, istraživanje također pokazuje neke zabrinjavajuće rezultate.

Na primjer, 40 posto potrošača nije sigurno jesu li kupili originalan proizvod ili ne. Stoga moramo nastaviti rješavati taj problem radeći i na strani potražnje, odnosno na potrošačima koji kupuju krivotvorine ili pristupaju piratskim sadržajima, i na strani ponude, odnosno na kriminalnim organizacijama koje proizvode i distribuiraju krivotvorine ili se bave piratstvom. U tu svrhu EUIPO nastavlja objavljivati studije i podupirati aktivnosti podizanja svijesti diljem EU-a.

U kojim je državama EU-a situacija krivotvorenja i piratstva najgora, a gdje je najbolja?
Ne postoje “najbolje” ili “najgore” zemlje, to ovisi o pitanju. Svrha studije nije rangiranje država članica. Kada je riječ o namjernoj kupnji krivotvorina, potrošači u Bugarskoj i Španjolskoj imaju najveću naviku kupovati takvu robu (24% odnosno 20%), dok su hrvatski potrošači pri dnu, zajedno s Finskom (9% i 8%).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kad je riječ o pristupanju piratskim digitalnim sadržajima, što je 14% građana EU-a učinilo prošle godine, zemlje poput Malte, Luksemburga, Španjolske i Irske daleko su iznad te brojke (20–22% ispitanika u tim zemljama priznaje pristup nezakonitim sadržajima), dok potrošači u Finskoj i Njemačkoj, s 9%, imaju najmanju sklonost pristupanju piratskim sadržajima.

Alexandra Poch, v. d. direktorice pri EUIPO-vom uredu /PD

Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja EUIPO-a, Hrvatska je bolja od prosjeka EU-a po pitanju kupnje krivotvorina, ali lošija po pitanju nezakonitog pristupa sadržajima na internetu – napredujemo li?
Naime, kao što primjećujete, 16% hrvatskih ispitanika priznaje pristup piratskim sadržajima na internetu, što je nešto više od prosjeka EU-a koji iznosi 14%. Prema mišljenju ispitanika, pristupačnost i dostupnost zakonitog sadržaja neki su od čimbenika u odluci potrošača da pristupe piratskim sadržajima.

Ipak, naše istraživanje pokazuje određeni napredak u tom području. Prema istraživanju percepcije intelektualnog vlasništva, 4 od 10 Europljana platilo je pristup sadržaju iz zakonitog izvora u protekloj godini, ta brojka iznosi 45% u Hrvatskoj.

Je li širenje platformi za streaming pridonijelo smanjenju pristupa nezakonitom sadržaju na internetu?
Analiziramo li istraživanje percepcije o intelektualnom vlasništvu, primjećuju se neki pozitivni rezultati u tom području. Čak 80% Europljana izjavljuje da bi radije koristili legalne izvore za pristup internetskom sadržaju ako je dostupna pristupačna cijena, dok je 39% njih prošle godine platilo pristup, preuzimanje ili streaming autorski zaštićenog sadržaja putem legalnih izvora. U Hrvatskoj su ovi postotci još veći, s 82% ljudi koji radije koriste legalne izvore i 45% koji su platili pristup sadržajima iz legalnih izvora u protekloj godini.

Osim toga, 62% Hrvata navodi dostupnost sadržaja koji ih zanima putem zakonitih izvora kao glavni razlog za nekorištenje ilegalnih izvora sadržaja. Sve veća dostupnost sadržaja putem legalnih izvora i povećana svijest o legalnim mogućnostima mogu pomoći u objašnjavanju ovih rezultata. S druge strane, rizik od štetnih praksi, poput prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike, također se spominje kao razlog za nekorištenje nezakonitih izvora sadržaja.

Istraživanje pokazuje jaz između svijesti građana o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva i njihovog ponašanja. Više od 90 posto Europljana smatra da je važno zaštititi intelektualno vlasništvo, ali trećina Europljana i dalje prihvaća kupnju krivotvorina kada je original skup. Isto je s piratskim sadržajem. Kako to promijeniti?
Da, istraživanje pokazuje da je većina ljudi u EU-u svjesna rizika i posljedica krivotvorenja i piratstva, ali istovremeno znatan dio njih opravdava vlastitu kupnju krivotvorine. Čini se da postoji nepovezanost između onoga što ljudi misle i onoga što zapravo rade.

Osim toga, iako se među kupcima krivotvorina pojavljuju sve dobne skupine, udio je znatno veći među mlađim generacijama. Zato je važno graditi poštovanje intelektualnog vlasništva među djecom i mladima.

Putem našeg programa “IP in Education” (intelektualno vlasništvo u obrazovanju) EUIPO nastoji osigurati da pitanje intelektualnog vlasništva bude dio kurikuluma na svim razinama obrazovanja kako bi učenici naučili štititi vlastite kreacije ili izume te poštovati tuđe. EUIPO sudjeluje i u drugim aktivnostima informiranja usmjerenima na mlade, koristeći društvene medije i druge kanale usmjerene na mladu publiku.

Koji su najučinkovitiji načini borbe protiv nezakonitog pristupa sadržajima na internetu i koja je država uspostavila najbolju praksu?
Jasno je da je potrebno nastaviti educirati građane EU-a o rizicima odabira nezakonitih izvora sadržaja u odnosu na zakonite, što je nešto što pokušavamo podržati inicijativama kao što je prethodno spomenuti program “Intelektualno vlasništvo u obrazovanju”.

Na temelju rezultata ankete, iznimno je važno osigurati dostupnost kvalitetnih i cjenovno pristupačnih legalnih ponuda te da potrošači budu svjesni tih mogućnosti. To nastojimo podržati AGORATEKOM, portalom EU-a za legalne digitalne sadržaje koji je EUIPO uspostavio u suradnji s nacionalnim partnerskim portalima.

AGORATEKA je započela 2016. godine s nekoliko legalnih izvora. Sada prikuplja oko 3500 legalnih izvora u 24 zemlje. Nastavit ćemo razvijati portal kako bismo osigurali da potrošači mogu lako pronaći legalan izvor sadržaja u svojoj državi. Kao što je već spomenuto, EUIPO u suradnji sa svim državama članicama provodi brojne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti šire javnosti, a posebno o važnosti poštovanja prava intelektualnog vlasništva među mladima.

To je dugoročni napor koji zahtijeva stalnu suradnju svih partnera. Postoji i nekoliko zakonodavnih akata na nacionalnoj i EU razini koji se bave suzbijanjem piratstva, no važno je da se oni provode u praksi.

Koliko štete uzrokuju krivotvorine i piratski sadržaj?
Krivotvorenje uzrokuje veliku gospodarsku štetu uskraćivanjem zakonitih prihoda od prodaje i uništavanjem radnih mjesta.

Taj učinak može biti posebno štetan za mala i srednja poduzeća (MSP-ove). Nedavno istraživanje EUIPO-a i OECD-a pokazuje da je izglednije da će MSP-ovi čija su prava intelektualnog vlasništva povrijeđena prestati poslovati tijekom sljedećih godina.

Osim toga, krivotvoreni proizvodi predstavljaju ozbiljan rizik za naše zdravlje i sigurnost, kao i za okoliš. Ne zadovoljavaju standarde kvalitete i sigurnosti te mogu sadržavati opasne sastojke ili komponente. Krivotvorenje i piratski digitalni sadržaj također mogu dovesti i do kršenja sigurnosti i financijskih gubitaka za potrošače. Sankcije i kazne za kaznena djela koja uključuju kršenje prava intelektualnog vlasništva trebale bi biti odvraćajuće ako želimo zaustaviti tu vrstu kaznenog djela.

Koje su industrije najviše ugrožene tom praksom – što je najčešće krivotvoreno i piratsko?
EUIPO je s OECD-om proveo nekoliko studija o međunarodnoj trgovini krivotvorenom robom. Prema studiji iz 2021., najčešće zaplijenjeni krivotvoreni proizvodi uključuju obuću, odjeću, kožne proizvode (uključujući ručne torbe), električne strojeve i elektroniku te parfeme i kozmetiku.

Ali općenito, sve kategorije proizvoda, čak i svakodnevni predmeti kao što su deterdženti za rublje ili tjestenina, mogu biti krivotvorene.

Odakle potječe većina krivotvorina i piratskih sadržaja?
Većina krivotvorenih proizvoda dolazi iz država izvan EU-a, pri čemu je Kina najveći izvor. Ostali izvori krivotvorina uključuju Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i Singapur. Krivotvorine se sve češće uvoze bez brendiranja ili oznaka, dok se oznake, koje se uvoze odvojeno, pričvršćuju u skladištima unutar EU. Krivotvoritelji također sve više koriste male pakete poslane poštom i kurirskim službama, što otežava rad na carini.

Istraživanje EUIPO-a služi, između ostalog, kako bi pružilo podatke vladama kako bi se učinkovitije mogle boriti protiv onih koji proizvode krivotvorene i piratske sadržaje. Jeste li zadovoljni učinkovitošću nacionalnih tijela u borbi protiv krivotvoritelja?
EUIPO surađuje s drugim agencijama, posebno s Europolom, kako bi se osiguralo da su donositelji politika svjesni veze između krivotvorenja i drugih vrsta kriminala, kako je dokumentirano u zajedničkom izvješću dviju organizacija objavljenom 2020.

To je izvješće urodilo plodom 2021., kada je kršenje intelektualnog vlasništva uključeno u jedno od prioritetnih područja sigurnosne inicijative EU pod nazivom EMPACT (Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih prijetnji), što je dovelo do koordiniranih mjera za borbu protiv organiziranog kriminala. Nastavljamo podupirati provedbu ovog prioriteta, kao i Akcijskog plana Europske komisije za intelektualno vlasništvo.

EUIPO surađuje i s drugim tijelima EU-a i nacionalnim provedbenim tijelima kako bi podupro njihov operativni rad. Konkretno, EUIPO podupire specijalizirane operacije Europola posvećene borbi protiv kaznenih djela intelektualnog vlasništva.

S CEPOL-om, kolegijem EU-a za policijsku izobrazbu, pružamo izobrazbu carinskim i policijskim službenicima diljem EU-a. Razvili smo i alat, portal za provedbu prava intelektualnog vlasništva, koji pomaže u borbi protiv krivotvorenja pružajući sigurnu i učinkovitu platformu vlasnicima robnih marki za komunikaciju s carinom i policijom.