Proizvodnja hrane strateški je sektor svake zemlje, što se najbolje moglo vidjeti kod poremećaja trgovinskih i logističkih dobavnih pravaca uslijed pandemije Covida-19.

Kakvo stanje je s proizvodnjom i samodostatnošću poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, koji su najveći izazovi te postoje li prilike za dodatni razvoj ovog sektora u Hrvatskoj, govori Goran Punda, izvršni direktor kooperacije ENNA Fruita.

Hrvatska, osim žitarica, uglavnom ne proizvodi dovoljno hrane za sebe niti u jednoj kategoriji. Koji su glavni razlozi za to?
Da, to je točno. Hrvatska je, uz žitarice, samodostatna samo u nekoliko proizvoda. Nažalost, Hrvatska posljednjih godina bilježi tendenciju pada proizvodnje voća i povrća. Razlog je taj što se proizvođači teško nose s rastom inputa u proizvodnji, nedostatkom radne snage, vremenskim (ne)prilikama, te radije idu u smanjenje ili napuštanje proizvodnje nego u širenje. Uostalom proizvodnja je zahtjevan posao koji iziskuje jako veliki angažman tijekom cijele godine, uz neizvjesne ishode, jer je riječ najčešće o proizvodnji na otvorenom.

U ENNA Fruitu nastoje s kooperantima promijeniti trendove u samodostatnosti i produljiti sezonu/PD

Što trebamo promijeniti da bi bio vidljiv napredak – investicije, regulativa…?
Da bi napredak u proizvodnji voća i povrća bio vidljiv, trebamo proizvođače savjetovati i educirati. Trebamo razvijati proizvodnju deficitarnih kultura, odnosno organizirati proizvodnju prema potrebama tržišta. To će biti na korist i proizvođačima koji će lakše plasirati robu, a i nama jer ćemo imati kraće lance opskrbe, odnosno imati robu koja će brže stići s polja do polica i zadržati svježinu. To je proces koji zahtjeva prilagodbe i mi smo tu spremni biti podrška našim kooperantima.

Svaka ozbiljna proizvodnja podrazumijeva investicije koje su temelj kvalitetne i kontinuirane proizvodnje. Investicije koje će u budućem periodu biti u fokusu poljoprivredne proizvodnje su efikasniji sustavi navodnjavanja, korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji, orijentacija na stakleničku i plasteničku proizvodnju te povećanje automatizacije procesa kako bi se smanjio rizik nedostatka radne snage.

Uz navedene investicije potrebna su nam i dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj u području proizvodnje voća i povrća s primarnim ciljem povećanja prinosa, što između ostalog podrazumijeva i pokusna polja novih sorti koje će biti rezistentnije na ekstremne vremenske uvjete i na koncept smanjene upotrebe zaštitnih sredstava, a sve u skladu s regulativom EU.

Kroz regulativu bi pak mali proizvođači voća i povrća trebali dobiti poseban status kroz sustav potpora. Naravno, već sada su na raspolaganju poljoprivrednicima različiti programi financiranja koje nude država ili fondovi EU, ali i zajmovi HAMAG BICRO-a.

Kakva je situacija s voćem i povrćem te koliko je realna trenutno njihova visoka cijena na tržištu te što možemo očekivati?
Situacija s cijenama voća i povrća je nestabilna, kako kod nas tako i u velikom dijelu Europe. Razlog nestabilnosti cijena su, prije svega, vremenske neprilike. Može se očekivati da će cijene rasti zbog ekstremnih vremenskih prilika (npr. suša, poplave) koje su postale dio svakodnevice, a uz to i rasta inputa u proizvodnji.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Foto: PD

Da li se situacija u Hrvatskoj razlikuje od ostalih zemalja EU po pitanju samodostatnosti proizvodnje te cijene hrane?
Situacija u zadnjih par godina u Hrvatskoj i EU nije optimistična po samodostatnosti. Najveći razlog su velike klimatske promjene koje dovode do manjih prinosa u proizvodnji te rasta cijena. Troškovi proizvodnje rastu, uslijed vremenskih neprilika dolazi do smanjenja prinosa ili potpunog propadanja usjeva, što dovodi do nedostatka hrane i rasta cijena. Mi se trudimo s našim kooperantima promijeniti trendove u samodostatnosti i produljiti sezonu određenih kultura koje možemo uzgajati i koje ne bismo trebali uvoziti. Tako smo s kooperantima na području sjevera Hrvatske dogovorili koje sorte mrkve će proizvoditi kako bismo domaću mrkvu, umjesto uvozne, mogli plasirati na naše tržište i u prvom kvartalu godine. Istovremeno smo u Varaždinu uložili u dodatne skladišne kapacitete za čuvanje mrkve, luka i krumpira.

– Koliko je turizam tijekom ljeta generator tog poskupljenja?
Turizam u Hrvatskoj jedan je od najznačajnijih generatora potražnje za voćem i povrćem, ali to nije ništa novo. Okviri potencijalne potražnje generirane turističkom sezonom svima nama koji smo uključeni u proizvodnju ili organizaciju proizvodnje dobro su znani te upravo zato što nastojimo zadovoljiti ovu potražnju naš fokus je na podizanju domaće proizvodnje. Kako manjak ponude direktno utječe na rast cijena, put prema samodostatnosti dugoročno je rješenje za stabilnost cijena voća i povrća na domaćem tržištu.

Možete nam reći par rečenica o nastanku, razvoju te planovima za naredno razdoblje ENNA Fruita?
ENNA Fruit ima tim s više od 20 godina iskustva u segmentu voća i povrća. U širokoj mreži surađujemo s nekoliko tisuća proizvođača. Od samog početka aktivno brinemo o našim kooperantima tako da im nudimo praćenje i organizaciju proizvodnje, edukaciju i savjete našeg stručnog tima.

Partnerski odnos s našim kooperantima je na vrhu naših prioriteta i tome pristupamo s posebnom pažnjom. Strateška odrednice naše tvrtke je organizacija proizvodnje na domaćem tržištu, kako u Hrvatskoj tako i u drugima u kojima ENNA Fruit posluje. Primarni fokus će nam biti na istraživanju i razvoju u smislu odabira rezistentnijih sorti voća i povrća, usmjeravanje ka pametnijim sustavima za navodnjavanje te plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji određenih artikala kako bismo smanjili utjecaj klimatskih nepogoda, a sve s ciljem produljenja sezone, veće otpornosti na ekstremne klimatske uvjete, stabilnost prinosa te posljedično povećanje domaće proizvodnje i supstituciju uvoza.

Uložit ćemo u projekte pokusnih polja i nasade novih sorti u suradnji s kooperantima, ali i samostalno kako bismo ohrabrili naše proizvođače na istraživanje i razvoj. Fokus će nam biti i na korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi te poboljšanju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja emisija CO2, kao i manjih troškova opskrbe energijom.

Foto: PD

Možete nam pojasniti o čemu se radilo nedavno kad se vaša tvrtka našla u žiži javnosti zbog optužbe nekih farmera iz Međimurja da im blokirate prodaju krumpira u trgovačkim lancima?
ENNA Fruit ne blokira prodaju domaćih krumpira u trgovačkim lancima, već je potiče. U tu svrhu je dograđen, povećan i moderniziran prostor Otkupnog centra u Varaždinu kojem je core business uz luk, mrkvu, ciklu i celer upravo krumpir.

Također su povećani skladišni kapaciteti jer želimo maksimalno smanjiti uvoz roba kroz godinu i potaknuti domaće proizvođače koji već rade da povećaju proizvodnju, a one koji su prestali raditi da ponovno krenu jer ENNA Fruit nudi maksimalnu podršku u svim segmentima proizvodnje – pratimo proces od sjetve do berbe, nudimo stručnu pomoć naših agronoma, financijsku podršku u vidu repromaterijala i zaštite, nudimo siguran otkup, tržišne cijene i plaćanje u valuti od 30 dana.

Također smo investirali u nove moderne strojeve za različite vrste pakiranja čak i u papirnate vrećice jer nam je fokus i na ekološkoj osviještenosti. Svi naši kooperanti dolaze iz međimurske, varaždinske i manjim dijelom koprivničko-križevačke županije pa nema govora o blokiranju prodaje krumpira međimurskih farmera.