Dvije trećine hrvatskih građana dobro se priviklo na euro, a bolje su se snašli muškarci (73 posto nasuprot 56 posto žena), mladi koji su još uvijek u procesu školovanja (68%), ali i obitelji s malom djecom (68%) te ljudi viših osobnih primanja, pokazalo je istraživanje agencije Improve, provedeno od 15. do 30. travnja na uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 16 godina.

A što kaže HNB?

Inflacijski jaz Hrvatske i eurozone širi se od travnja, je li ‘kriv’ euro?

Osim što nam se promijenila valuta, promijenile su nam se i navike plaćanja, pokazuje istraživanje, pa sad 36 posto ispitanika češće plaća karticama nego u periodu prije uvođenja eura. Kartice, češće nego prije koriste građani koji žive u velikim gradovima (44% ispitanika), žene (42% vs 30%) i oni višeg obrazovnog statusa (43%). Zanimljivo je da je i skupina najmlađih, onih koji su još uvijek u procesu školovanja, počela češće koristiti kartice (46%).

Češće korištenje kartica od kada imamo novu valutu vidimo kod onih koji se nisu dobro snašli s eurom. Svaki drugi ispitanik koji navodi da se loše (prilično loše ili jako loše) navikao na euro, navodi da više koristi karticu nego prije, ističu autori istraživanja.

Pokazalo se da kuna još uvijek pobuđuje pozitivnije emocije.

“Kunu procjenjujemo bliskijom nego euro, pozitivnijom, jednostavnijom, privlačnijom, pa smo i emocionalniji prema kuni nego prema euru. Ništa neočekivano – ipak se radi o valuti koju smo koristili 28 godina. Euro u svakom slučaju doživljavamo „racionalno“. Euro nešto bolje procjenjuju muškarci, ljudi starije dobi (s više od 55 godina) i oni koji su upućeniji u financijske usluge”, ističe se u objavi agencije Improve.