Analitičari Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke napravili su preliminarnu analizu o tome je li, odnosno koliko je uvođenje eura dodatno povisilo inflaciju u Hrvatskoj. Ukratko, njihov je zaključak da je, unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, efekt uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači bio relativno blag. Iznosio je 0,4 postotna boda, što ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu. Četvero autora iz HNB-a i ESB-a (Ivan Mužić i Andreja Pufnik te Matteo Falagiarda i Christine Gartner) utvrdilo je da su siječanjske stope rasta cijena roba bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih 10 godina, ističe se u priopćenju središnje banke. Za razliku od roba, cijene usluga u siječnju 2023. u prosjeku su porasle više nego proteklih godina. U veljači, pak, niti jedna od komponenti inflacije nije znatnije odstupala od povijesnih prosjeka. Uz ostalo, u blogu autorskog četverca ističe se da je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila tek 0,3%, a u veljači u odnosu na siječanj 0,2 posto.

”Time se Hrvatska svrstala među zemlje s najnižom mjesečnom stopom rasta cijena u europodručju”, podcrtava se.

Širi kontekst

No, utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije teško je ne promatrati nešto šire od samog razdoblja konverzije i neposredno nakon prelaska na euro. U tom smislu znakovitom se čini usporedba dinamike potrošačkih cijena u razdoblju od npr. godinu dana uoči ulaska Hrvatske u euro područje. Do proljeća prošle godine, što je ujedno i vrijeme kad je postalo više-manje izvjesno da će Hrvatska u eurozonu ući s početkom 2023., stope inflacije (prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu, HICP-u) u eurozoni i u Hrvatskoj odstupale su malo – 0,1 do 0,5 postotnih bodova na ovu ili onu stranu. S lanjskim travnjem krenulo je širenje jaza stopa inflacije.

Manje ‘0,99’ cijena

Od druge polovice godine inflacija u Hrvatskoj uglavnom je premašivala onu u eurozoni za više od tri postotna boda, s tim da je nakratko jaz stigao i nadomak četiri boda. Koliko je to bilo rezultat anticipiranja uvođenja eura i s tim povezanim politikama marži, pitanje je na koje će moguće jasnije odgovore pružiti neke šire analize.

Spomenuta analiza analitičara HNB-a i ESB-a u pogledu mikro podataka o cijenama u maloprodaji pokazala je da se udio tzv. atraktivnih cijena, tj. onih formiranih na razinama poput “0,99”, znatno smanjio, s oko 98 posto u kunama na oko 45 posto u eurima. To se smatra izravnim odrazom činjenice da se u siječnju mnogo cijena nije promijenilo pa izražene u eurima više nisu završavale s “99”. Čak 65 posto cijena ostalo je nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od preostalih 35 posto četvrtina ih je snižena jer su neki trgovci prilikom preračunavanja iz kuna u eure zaokruživali cijene na niže.

Usto, u svom su blogu usmjerenom na inflacijske značajke prilikom i nakon konverzije analizirali i utjecaj uvođenja eura na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja.

”Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja, u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak smanjila u odnosu na prosinac te ostala stabilna u veljači, dok su inflacijska očekivanja snažno pala u oba mjeseca”, njihov je zaključak. Na smanjenje percipirane inflacije, kažu, “najviše je utjecalo smanjenje cijena energije, što je nadmašilo eventualan negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost