Analitičari Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke napravili su preliminarnu analizu o tome je li, odnosno koliko je uvođenje eura dodatno povisilo inflaciju u Hrvatskoj. Ukratko, njihov je zaključak da je, unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, efekt uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači bio relativno blag. Iznosio je 0,4 postotna boda, što ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu. Četvero autora iz HNB-a i ESB-a (Ivan Mužić i Andreja Pufnik te Matteo Falagiarda i Christine Gartner) utvrdilo je da su siječanjske stope rasta cijena roba bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih 10 godina, ističe se u priopćenju središnje banke. Za razliku od roba, cijene usluga u siječnju 2023. u prosjeku su porasle više nego proteklih godina. U veljači, pak, niti jedna od komponenti inflacije nije znatnije odstupala od povijesnih prosjeka. Uz ostalo, u blogu autorskog četverca ističe se da je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila tek 0,3%, a u veljači u odnosu na siječanj 0,2 posto.

”Time se Hrvatska svrstala među zemlje s najnižom mjesečnom stopom rasta cijena u europodručju”, podcrtava se.

Širi kontekst

No, utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije teško je ne promatrati nešto šire od samog razdoblja konverzije i neposredno nakon prelaska na euro. U tom smislu znakovitom se čini usporedba dinamike potrošačkih cijena u razdoblju od npr. godinu dana uoči ulaska Hrvatske u euro područje. Do proljeća prošle godine, što je ujedno i vrijeme kad je postalo više-manje izvjesno da će Hrvatska u eurozonu ući s početkom 2023., stope inflacije (prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu, HICP-u) u eurozoni i u Hrvatskoj odstupale su malo – 0,1 do 0,5 postotnih bodova na ovu ili onu stranu. S lanjskim travnjem krenulo je širenje jaza stopa inflacije.

Manje ‘0,99’ cijena

Od druge polovice godine inflacija u Hrvatskoj uglavnom je premašivala onu u eurozoni za više od tri postotna boda, s tim da je nakratko jaz stigao i nadomak četiri boda. Koliko je to bilo rezultat anticipiranja uvođenja eura i s tim povezanim politikama marži, pitanje je na koje će moguće jasnije odgovore pružiti neke šire analize.

Spomenuta analiza analitičara HNB-a i ESB-a u pogledu mikro podataka o cijenama u maloprodaji pokazala je da se udio tzv. atraktivnih cijena, tj. onih formiranih na razinama poput “0,99”, znatno smanjio, s oko 98 posto u kunama na oko 45 posto u eurima. To se smatra izravnim odrazom činjenice da se u siječnju mnogo cijena nije promijenilo pa izražene u eurima više nisu završavale s “99”. Čak 65 posto cijena ostalo je nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od preostalih 35 posto četvrtina ih je snižena jer su neki trgovci prilikom preračunavanja iz kuna u eure zaokruživali cijene na niže.

Usto, u svom su blogu usmjerenom na inflacijske značajke prilikom i nakon konverzije analizirali i utjecaj uvođenja eura na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja.

”Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja, u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak smanjila u odnosu na prosinac te ostala stabilna u veljači, dok su inflacijska očekivanja snažno pala u oba mjeseca”, njihov je zaključak. Na smanjenje percipirane inflacije, kažu, “najviše je utjecalo smanjenje cijena energije, što je nadmašilo eventualan negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije”.