Hrvatski ulazak u eurozonu i područje Schengena ‘potpiruju’ inozemnu potražnju za stambenim kvadratima u atraktivnim priobalnim regijama pa se trendovi na tržištu nekretnina koji su zabilježeni lani slijedom najava integracija nastavljaju i u prvom kvartalu.

To se očituje u radu agencija za nekretnine i prema direktorici agencije za nekretnine Arx-Primus Snježani Gospić, u prva 3 mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani vidi se povećanje od oko 30%.

Utječe i valuta
“Također, nakon iznimno povećane potražnje i realizacije kupnje nekretnina u Istri, a posebno u pograničnom području, što je već bilo izraženo 2022. s obzirom na najavu ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, u prva tri mjeseca u 2023. vidimo da se interes ne smanjuje, između ostalog i zbog uvođenja zajedničke valute eura koji daje sigurnost i stabilnost za ulaganje”, navodi Gospić dodajući da se transakcije sad brže i lakše odvijaju jer nema više tečajnih razlika, a i procedura uknjižbe vlasništva od 10. veljače isključivo putem odvjetnika i javnih bilježnika dodatno daje sigurnost kupcima.

Interes se za cijelu RH povećava, jer su, ističe direktorica, “stvoreni i zadnji preduvjeti za slobodu kretanja ljudi i kapitala”. U Istri, pogotovu u pograničnom području, najčešći su klijenti Slovenci, Austrijanci, Nijemci, Slovaci, Česi te Ukrajinci koji kupuju svoj drugi dom za odmor za sebe i prijatelje, ali i kao investiciju koju dodatno kapitaliziraju.

“Slovenci više ne kupuju nekretnine u Istri isključivo kao drugi dom, nego dom u kojem žive s obiteljima cijelu godinu jer su poslu, u vrtiću ili školi u Izoli ili Kopru za cca 15 minuta”, kaže naša sugovornica.

Nije samo blizina ta koja čini razliku, već i činjenica da su Slovenci izuzetno povoljno i lako dobivali kredite u svojim bankama za kupnju nekretnine u RH. Također, režijski troškovi znatno su niži nego u Sloveniji i Austriji, zbog čega i pripadnici populacije treće životne dobi u Istri provode i po 6 mjeseci na godinu.

“Bitno je za naglasiti da su cijene nekretnina kod nas, koliko god mislili da su visoke, još znatno niže nego u drugim zemljama Europe iz kojih nam dolaze kupci. Primjerice, cijena stana u Umagu ili Poreču se kreće od 2500 eura do 5000 eura po m2 ovisno o lokaciji, a kada to usporedimo s nekretninama u Beču ili Münchenu, gdje znamo da se cijena stana na top lokaciji kreće od 8000 eura do 25.000 eura po m2, postaje jasno zašto smo jako interesantna destinacija za kupnju nekretnine, ne navodeći i druge pogodnosti kao što je klima, hrana, ljudi…”, iznosi Gospić koja kod investicijskih ulaganja primjećuje trend gradnje luksuznijih nekretnina za kupce veće platežne moći.

Ovog trenutka u EU-u vlada veliki interes za stambene nekretnine u Hrvatskoj i mi smo sad percipirani kao best by destinacija kad je riječ o nekretninama u priobalju, navodi direktor agencije Dogma nekretnine Branko Papaš.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Strani državljani investiraju višak novca koji imaju na računu u kupnju nekretnina i tako se štite od inflacije. Drugim riječima strani kupci u Istri i u Dalmaciji i dalje kreiraju veću potražnju od ponude, a kako kvalitetnih nekretnina nema dovoljno na tržištu sve što se pojavi u ponudi brzo se realizira”, kaže Papeš.

Strani kupci i do 90%
Ističe da je najveća skupina stranih kupca, praktički posebna tržišna niša, ex-jugoslavenska dijaspora. Slijede kupci iz Slovenije, Austrije i Njemačke, dok je sve veći interes Čeha, Slovaka i Mađara. Kad pričamo o pograničnim područjima, Papaš ističe da je to za strane kupce cijela Istra i Primorsko-goranska županija.

“Prema zadnjim podacima za 2022. oko 38% transakcija stambenih nekretnina realizirali su kupci strani državljani, no kad se uzmu obzir atraktivne lokacije u priobalju udio stranaca iznosi i 50 posto, dok na pojedenim lokacijama u Istri i Kvarneru stranci drže udio od preko 90% transakcija. No, mi u radu imamo oko polovicu transakcija od strane kupaca iz redova naše dijaspore”, kaže Papeš.