Ispitivanje zadovoljstva korištenjem usluga željezničkog prijevoza, koje je HAKOM proveo krajem prošle godine, još jednom potvrđuje loše mišljene građana o stanju hrvatskih željeznica. Zadovoljstvo putnika prijevoznom uslugom ocjenjivalo se kroz nekoliko ključnih segmenata, kao što su cijena prijevozne usluge, točnost, udobnost, trajanje putovanja i učestalost prijevoza.

Čak 60 posto anketiranih nije zadovoljno vremenom putovanja u željezničkom prijevozu, što je bitan segment kojim bi vlakovi trebali konkurirati osobnom vozilu. Kao glavne razloge sporosti vlakova putnici ističu radove na infrastrukturi i organizaciju prijevoza.

Točnost je još jedna mana putovanja vlakom, a pokazala je to i anketa jer ju je 62 posto građana ocijenilo najnižom ocjenom. Usto, njih 44 posto nije zadovoljno učestalošću prijevoza.

Međutim, ima kod HŽ Putničkog prijevoza i dobrih stvari. Tako je 64 posto ispitanih zadovoljno cijenom prijevozne karte, a što je i glavni razlog zašto putuju vlakom. Također, većina njih, 61 posto, zadovoljno je udobnošću putovanja.

“Iz svega navedenog može se zaključiti da su korisnici i dalje najzadovoljniji cijenom, dostupnošću i ugodnošću putovanja. Također, zadovoljni su s uslužnošću osoblja u vlaku i u službenom mjestu. Međutim, kao čestu primjedbu putnici navode izostanak pružanja informacija u vlaku pri slučaju kašnjenja i stajanja”, navodi HAKOM u analizi.

Što se pak nedostataka tiče iz HAKOM-a ističu da je navedeno kontinuirano na niskim razinama, na što su već upozoravali i svojim djelovanjem pokušali ukazati prijevozniku i upravitelju infrastrukture (HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Infrastrukturi). Očigledno bezuspješno.

No možda dođu i bolji dani za hrvatsku željeznicu jer prema najavama resornog ministarstva, onog mora, prometa i infrastrukture, u nju bi do 2030. trebalo biti uloženo oko šest milijardi eura. Tim bi se sredstvima trebalo obnoviti i modernizirati 766,2 kilometara pruga, pri čemu su najznačajnija ulaganja na glavnim koridorima. Usto se gradi flota šezdesetak novih vlakova za putnički prijevoz, u tijeku je natječaj za baterijske vlakove, a planirana je i izgradnja šest punionica u Bjelovaru, Osijeku, Splitu, Varaždinu, Virovitici i Zagrebu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost