Trend nominalnog rasta, ali realnog pada neto i bruto plaća u međugodišnjim usporedbama nastavljen je i s isplatama za prosinac.

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 7878 kuna ili 8,2 posto više nego godinu prije, ali s obzirom na dvoznamenkast rast cijena, kupovna moć prosječne plaće zapravo je pala, i to 4,3 posto.

Najnoviji podaci DZS-a pokazuju i da je u odnosu na prethodni mjesec blago pala i u nominalnom iskazu (-0,5%) i realno (-0,2%).

Promatra li se dinamika tijekom cijele prošle godine, prosječna plaća iznosila je nešto više od tisuću eura (7653 kune) i u odnosu na prosjek 2021. bila je nominalno 7,4 posto viša, ali uz dvoznamenkastu prosječnu inflaciju realno je njezina vrijednost smanjena za više od tri posto.

Od oko 1,4 milijuna zaposlenih u ravnim osobama znatno više od polovice ih je imalo nižu plaću od prosječne. Medijalna u prosincu iznosila je, naime, 6608 kuna, što znači da ih je pola imalo do tog iznosa, a pola više od te razdjelnice. Više od 40 posto zaposlenih imalo je plaću nižu od šest tisuća kuna.

Najveća godišnja stopa rasta prosječnih neto plaća u prosincu, 10,5 posto, zabilježena je u kategoriji Javne uprave i obrane te obaveznog osiguranja. Slijedom ispregovaranog povećanja osnovice, za prosincu je iznosila 9552 kune.