Nakon što je pet krovnih liječničkih udruga ovoga tjedna najavilo prosvjed, u Ministarstvu zdravstva u petak je sazvan sastanak s njihovim predstavnicima, koji poručuju da će inzistirati na svojim zahtjevima te da su male šanse za otkazivanje prosvjeda na Markovu trgu 18. ožujka.

zaraza

Koji su simptomi virusa Marburg? WHO potvrdio izbijanje smrtonosne bolesti u ovoj zemlji

Ministarstvo je pozvalo Hrvatsku liječničku komoru (HLK) i “suradne udruge” nakon provedene ankete koja je pokazala veliko nezadovoljstvo liječnika, zbog čega je najavljen njihov prosvjed 18. ožujka na Markovu trgu.

Anketu su proveli HLK, Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika (IML), a ispunilo ju je 41 posto liječnika u javnom zdravstvu, odnosno njih 5700, od kojih je 97 posto izrazilo nezadovoljstvo svojim radno-pravnim statusom.

HLK: Prosvjed ide 18. ožujka, na potezu je Vlada

Upravo je osvrt na rezultate ankete, kao i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu, tema današnjeg sastanka za koji je upućen poziv HLK-u uz napomenu da su “slobodni dostaviti popis suradnika koji bi sudjelovali na sastanku”.

To je izazvalo nezadovoljstvo udruga obiteljskih, bolničkih i mladih liječnika, te sindikata jer im poziv na sastanak nije izravno poslan nego su pozvani preko Komore kao “suradne udruge”.

No, kako se doznaje u HLK-u, postignut je dogovor i dolaze predstavnici svih pet udruga jer “žele napokon vidjeti da ministar Vili Beroš i zdravstvena administracija prelaze s riječi na djela i provode sve što je dogovoreno još u kolovozu prošle godine”.

Prosvjed ide 18. ožujka, a na potezu je Vlada, poručuju iz Komore.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U ime HUBOL-a na sastanak dolazi članica Izvršnog odbora Tea Mirošević Zubonja, a predsjednica udruge Ivana Šmit rekla je Hini kako im je najveći interes donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika.

Šmit smatra kako su male šanse za otkazivanje prosvjeda jer nisu napravljeni nikakvi produktivni pomaci u rješavanju njihovih zahtjeva.

“KoHOM je, iako nepozvan, odlučio doći na sastanak jer su problemi preteški, a pacijenti ugroženi”, kaže predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić.

Marin Smilović iz IML-a poručuje da će inzistirati na svim dosad predstavljenim zahtjevima.

Udruge traže da se izjednače koeficijenti složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima, kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto.

Traže donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, usklađivanje rada liječnika s vremensko-kadrovskim normativima i ukidanje  “robovlasničkih” ugovora za specijalizante.

Sve im je to, kažu, Beroš obećao još u kolovozu prošle godine zajedno s rokovima za njihovo rješavanje, no od tada se ništa nije dogodilo osim priznavanja statusa reprezentativnosti HLS-u.

Beroš: Donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika u ovom trenutku nerealno 

Ministar zdravstva ovoga je tjedna u Splitu poručio udrugama da su im “vrata Ministarstva otvorena”, ali traži da se problemi rješavaju “konstruktivnim dijalogom”, a ne na ulici.

Poručio je kako se radi na uredbi koja rješava pitanja koeficijenata specijalizanata, specijalista i subspecijalista, kao i na usklađivanju koeficijenata u bolnicama s onima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Uredba je u proceduri i trenutno je na međuresornom usuglašavanju u Vladi, kaže Beroš.

Što se tiče ugovora specijalizanata, ministar smatra da je taj problem riješen još 2019. godine. Od tada specijalizanti moraju vratiti 200.000 kuna, umjesto prijašnjih milijun kuna, zdravstvenoj ustanovi ako iz nje otiđu prije nego što je to predviđeno ugovorom.

Radna skupina radi na zakonu o radno-pravnom statusu liječnika, no taj bi zakon stajao državni proračun između 500 i 700 milijuna kuna pa Beroš kaže kako u ovom trenutku nije realno da ga se donosi “ekspresnom brzinom”.