Gotovo 100.000 Hrvata prima njemačke mirovine, evo koliko iznose i zašto su prošli bolje oni koji tamo žive

Autor: Poslovni.hr , 13. veljača 2023. u 11:28
Foto: Dusko Marusic/Vecernji listr

Prema podacima njemačkih statističara, krajem 2021. godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 hrvatskih državljana.

Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja 98.055 hrvatskih državljana primalo je njemačke mirovine u 2021. godini. No, vrijedi primijetiti kako su bolje prošli oni koji su odlučili ostati živjeti u Njemačkoj i nakon svog radnog vijeka. Mirovina.hr otkriva zbog čega je to tako i na koji način je moguće ostvariti njemačku mirovinu koja se za Hrvate kreće od 453 do 945 eura.

Ljudi s ovih prostora desetljećima odlaze u Njemačku u potrazi za boljim životom. Nastavilo se to i otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Prema podacima njemačkih statističara, krajem 2021. godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 hrvatskih državljana. Godine 2013., kad je Hrvatska ušla u EU, broj Hrvata u Njemačkoj iznosio je 240.543, dakle gotovo pa dvostruko manje. Uz to, čak više od 131.000 Hrvata odgovorilo je tijekom popisa stanovništva kako se u Njemačku doselilo isključivo zbog zaposlenja.

No, među njima je i velik broj ljudi koji su svoju mirovinu zaradili kao gastarbajteri. Pojam “njemačka mirovina” uvijek je izazivao divljenje. Neki su umirovljenici odlučili vratiti se u Hrvatsku, jer je sve donedavno život ovdje bio jeftiniji, a dobivene eure se moglo pomnožiti sa 7,5 kako bi dobili isplatu u kunama. Jasno je da su to bili iznosi koji izazivaju strahopoštovanje u odnosu prema domaćim mirovinama. Da ne govorimo da uz to primaju i redovitu hrvatsku mirovinu, ako su ispunili sve kriterije za njenu isplatu.

Velike razlike u prosječnim mirovinama

Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja (Deutsche Rentenversicherung Bund – DRV), u 2021. godini isplaćeno 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj, doznaje mirovina.hr. Dakle, njemačku mirovinu primalo je ukupno 98.055 Hrvata. Podaci za 2022. godinu još nisu dostupni, poručili su iz DRV-a.

Te su godine Hrvatima koji su otišli iz Njemačke isplatili mirovine u prosječnom iznosu od 453 eura (3.413,13 kuna), dok su onima koji su ostali prosječne mirovine iznosile oko 945 eura (7.120,10 kuna). Iako iz DRV-a nisu objasnili toliku razliku između mirovina, može se pretpostaviti kako je tu riječ o malom broju ostvarenih godina staža, penalizaciji za prijevremeno umirovljenje (u Njemačkoj je to 0,3 posto po mjesecu, op.a.), obiteljskim mirovinama, ali i onima koje su isplaćene prije nego što je Hrvatska ušla u EU, što znači da su tada podlijegale oporezivanju i drugim ograničenjima. Iz DRV-a su poručili kako prebivalište, srećom, više ne utječe na iznos uplaćene mirovine. Naime, to je uređeno zajedničkim europskim ugovorom o socijalnom osiguranju.

– Za državljane obje zemlje vrijede propisi o jednakim pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja prema europskom pravu. Propisi koji odstupaju od ovoga odnose se na državljane zemalja koje ne podliježu europskom pravu i s kojima Njemačka nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. Primjerice, razdoblje rada u tim državama ne uračunava se u minimalni staž osiguranja pri ostvarivanju prava na mirovinu u Njemačkoj, pojasnili su iz DRV-a.

Kako do njemačke mirovine?

Do njemačke mirovine se dolazi slično kao i do hrvatske. Potrebno je skupiti dovoljan broj godina staža, koji se, ovisno o vrsti mirovine kreće od pet do čak 45 te redovito uplaćivati doprinose u mirovinsko osiguranje. Potonje se posebno odnosi na obrtnike i samozaposlene, koji moraju uplatiti zakonski određeni iznos doprinosa, koji je ekvivalent iznosu doprinosa unutar raspona od pet godina, da bi im mirovina bila obračunata bez ustezanja.

Uz to, ovisno o vrsti mirovine koju netko prima iz njemačkog mirovinskog sustava, prilikom njenog izračuna u obzir dolazi i vrijeme provedeno na bolovanju ili na porodiljnom dopustu, pa čak i period nezaposlenosti. Jasno, potrebno je zadovoljiti i kriterij dobi za umirovljenje. Tako su osobe rođene prije 1947. godine u mirovinu mogle ići u dobi od 63 godine. Onima koji su rođeni između 1947. i 1963., postupno se povećava dob za odlazak u mirovinu, slično dobnom kriteriju za odlazak žena u mirovinu u Hrvatskoj.

Oni koji su rođeni nakon 1964. godine u mirovinu mogu otići kad navrše 67 godina.

Komentirajte prvi

New Report

Close