U okolnostima izrazite volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja Europske unije da smanji, pa i dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije. Unatoč činjenici da podnosi značajan teret u provedbi vladinih mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, prema procjenama oko 6 milijardi kuna, HEP kao nositelj energetske tranzicije države u vrlo izazovnim uvjetima ubrzava realizaciju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine. Razvojni je scenarij usklađen s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te s ključnim dokumentima Europske unije: Zelenim planom, Paketom Spremni za 55, Planom oporavka i otpornosti te dokumentom REPower EU. Osim u obnovljive izvora, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih OIE u sustavu.

Do 2030. godine 700 MW iz sunca i vjetra

HEP do 2030. godine namjerava, povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh. S tim će ciljem do 2030. godine u svoj portfelj uključiti oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana te gotovo 600 MW u hidroelektranama. U razdoblju od 2018. godine, kada je počela realizaciju obnovljivog scenarija razvoja do danas, HEP je u pogon pustio dvije kogeneracije na šumsku biomasu (BE-TO Osijek i BE-TO Sisak), jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana, a u izgradnji ima još četiri sunčane elektrane.

U proizvodnom portfelju nalaze se sunčane elektrane Vis (3,5 MW), Kosore Jug kod Vrlike (2,1 MW) te Stankovci u Zadarskoj županiji (2,5 MW), kao i sunčane elektrane u Istarskoj županiji: Kaštelir 1 (1 MW), Kaštelir 2 (2 MW) te Marići (1 MW). U probnom radu je sunčana elektrana Obrovac (7,35 MW), a u tijeku su projekti izgradnje sunčanih elektrana Cres (6,5 MW), Donja Dubrava (9,9 MW) u Međimurskoj županiji, Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području grada Slatine.

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata obnovljivih izvora energije, ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 11 milijardi kuna. Među njima se ističe SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti 600 milijuna kuna, koji će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

HEP je također postavio brojne sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Od 62 integrirane sunčane elektrane, njih 53 nalaze u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, dok ih se devet nalazi u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom električne energije.

Hidroelektrane ostaju najvažniji obnovljivi izvor

Ipak, unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti oko 4,3 milijarde kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kWh.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Vlada je HES Kosinj proglasila projektom od strateške važnosti za Hrvatsku, a njegova je realizacija u punom smislu krenula 2022. godine početkom izgradnje prvog hidrotehničkog objekta u sklopu projekta, tunela i kanala Bakovac – Lika. Nedavno je u suradnji s Končarom počela i izgradnja male hidroelektrane Otočac snage 1,5 MW.

Usvajanje novih tehnologija

Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje HEP lidersku ulogu u Hrvatskoj potvrđuje programom eMobilnost, u sklopu kojeg je širom Hrvatske postavio više od 300 punionica. Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije pred HEP također stavljaju i izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije te uporabe i proizvodnje vodika, s naglaskom na zeleni vodik. Realizacijom planiranih projekata HEP će dati ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske, koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera iznio predsjednik Vlade.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Sadržaj omogućio HEP