EN DE

Dionice Arsenala investitorima najzanimljivija nogometna ‘roba’

Autor: Marko Mujan
24. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Bloombergov European Football Club Index ove godine rastom od 37,4 posto nadmašio DJ Stoxx 50 Index

Kroz mnogobrojne skandale već smo odavno upoznati s činjenicom da nogomet nije samo sport već i surovi biznis u kojem se vrte velike svote novca. Baš te velike svote novca i nevjerojatan porast vrijednosti transfera razlog je zašto su klubovi prisiljeni tražiti nove izvore za financiranje investicija i otplate dugova. Izlazak dionica nogometnih klubova na burzu u današnje doba je uobičajeno. Sve više europskih klubova odlučuje se otvoriti svoje knjige poslovanja ulagačima i učiniti ovu stranu sporta transparentnijom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tottenham krenuo
Sve je počelo s Tottenham Hotspursima koji su se odlučili izaći na burzu još 1983. godine. Zakonska odredba o stadionima s isključivo sjedećim tribinama je, naime, manje imućne klubove u Engleskoj tjerao u neisplative investicije pa se ovaj londonski klub odlučio postati pionir onoga što je poslije postao trend. Takav razvoj u engleskoj ligi je 1995. godine potakao Bloomberg da kreira prvi nogometni indeksi Bloomberg Football Club Index, koji uključuje dionice dvanaest nogometnih klubova s Otoka. Nakon kratkog vremena i drugi europski nogometni klubovi povezani s lošim poslovnim rezultatima i prijetećim bankrotom kao Lazio i Borussia Dortmund krenuli su putem engleskih klubova. O značenju cijelog tržišta dovoljno govori činjenica da je pet najvećih liga u Europi u sezoni 2004./2005. uprihodilo 6,3 milijarde eura (samo engleski Premiership 2 milijarde eura), a prosječnim godišnjim rastom od 8 posto (njemačka Bundesliga 17 posto porasta). Međutim, samo dvije od pet tih liga uspjele su ostvariti pozitivan rezultat (engleska i njemačka sa 240 milijuna, odnosno 65 milijuna eura). Bloomberg European Football Club Index od kraja 2000. godine okuplja dionice društava koje djeluju ili posjeduju nogometne klubove u Europi. Arsenal, koji je s 24-postotnim udjelom najvažnija sastavnica indeksa, jedini je uz Juventus uspio zadržati prihode iznad magične granice od 200 milijuna eura.

Kroz mnogobrojne skandale već smo odavno upoznati s činjenicom da nogomet nije samo sport već i surovi biznis u kojem se vrte velike svote novca. Baš te velike svote novca i nevjerojatan porast vrijednosti transfera razlog je zašto su klubovi prisiljeni tražiti nove izvore za financiranje investicija i otplate dugova. Izlazak dionica nogometnih klubova na burzu u današnje doba je uobičajeno. Sve više europskih klubova odlučuje se otvoriti svoje knjige poslovanja ulagačima i učiniti ovu stranu sporta transparentnijom.

Tottenham krenuo
Sve je počelo s Tottenham Hotspursima koji su se odlučili izaći na burzu još 1983. godine. Zakonska odredba o stadionima s isključivo sjedećim tribinama je, naime, manje imućne klubove u Engleskoj tjerao u neisplative investicije pa se ovaj londonski klub odlučio postati pionir onoga što je poslije postao trend. Takav razvoj u engleskoj ligi je 1995. godine potakao Bloomberg da kreira prvi nogometni indeksi Bloomberg Football Club Index, koji uključuje dionice dvanaest nogometnih klubova s Otoka. Nakon kratkog vremena i drugi europski nogometni klubovi povezani s lošim poslovnim rezultatima i prijetećim bankrotom kao Lazio i Borussia Dortmund krenuli su putem engleskih klubova. O značenju cijelog tržišta dovoljno govori činjenica da je pet najvećih liga u Europi u sezoni 2004./2005. uprihodilo 6,3 milijarde eura (samo engleski Premiership 2 milijarde eura), a prosječnim godišnjim rastom od 8 posto (njemačka Bundesliga 17 posto porasta). Međutim, samo dvije od pet tih liga uspjele su ostvariti pozitivan rezultat (engleska i njemačka sa 240 milijuna, odnosno 65 milijuna eura). Bloomberg European Football Club Index od kraja 2000. godine okuplja dionice društava koje djeluju ili posjeduju nogometne klubove u Europi. Arsenal, koji je s 24-postotnim udjelom najvažnija sastavnica indeksa, jedini je uz Juventus uspio zadržati prihode iznad magične granice od 200 milijuna eura.

Konkurenti su bili bitno manje uspješni, pa se tako cijeli indeks ne može pohvaliti rastom prihoda već padom od 11 posto. Indeks se u usporedbi s DJ STOXX 50 dosta slabije razvijao tijekom cijelog razdoblja. Razlozi za slab razvoj cijene dionica nogometnih klubova je različit. Klubovi još pate od slabog menadžmenta te su šanse rasta prihoda kod klubova koji nemaju stadion u vlasništvu vrlo niske. Manjak transparentnosti i nekontrolirani rast cijena igrača i dalje je problem. Naravno, i negativni rezultati na terenu više utječu na razvoj indeksa nego oni pozitivni. Međutim, da nije sve tako crno govori razvoj dionica nekih klubova kao što je Arsenal koji je od početka utrostručio vrijednost dionica. Gotovo polovica ovoga rasta se dogodila ove godine tjerana spekulacijama o preuzimanju. Arsenal Holdings Plc. je kao najjača sastavnica (23,487 posto) u indeksu uvjetovao snažnom ovogodišnjem porastu indeksa koji je u dosadašnjem dijelu godine uspio pobjeći i DJ Stoxx 50 indeksu s porastom od 37,4 posto. Kod Arsenala i Parkena (vlasnik FC Kopenhagena) prevladali su pozitivni efekti kao što je diversifikacija dobiti (projekti s nekretninama i uslugama), rast prihoda od televizijskih prava i razne spekulacije o preuzimanju.

Riskantna ulaganja
Inače, dionice nogometnih klubova i kompanija koje ih posjeduju i vode predstavljaju relativni rizik za ulagače. Naime, niska likvidnost i mali free-float dionica (između 10-30 posto) još je problematičan za ozbiljne investitore. Sektor privlači spekulante pa volatilnost dionica dostiže iznadprosječne visine. Individualni investitori ostaju većinski vlasnici kompanija što dovodi do čestih manipulacija. Zato mnogi analitičari preporučuju samo dobrim poznavateljima tržišta da investiraju u ove dionice.

Hrvatski klubovi zasad nisu zanimljivi

Na hrvatskom tržištu se nakon reorganizacije klubova ne bi trebali očekivati veliki izazovi za male investitore. Klubovima bi se otvorila mogućnost efikasnijeg poslovanja i kontrole troškova kroz veću transparentnost poslovanja. Interes investitora i stabilan rast cijene dionica zbog slabe prisutnosti u međunarodnim natjecanjima čini se utopijskim.




Autor: Marko Mujan
24. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close