Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske (Croatian Crop Protection Association – CROCPA) je udruženje domaće i inozemne industrije sredstava za zaštitu bilja. Udruga je registrirana u 2002. godini kao neprofitna pravna osoba sa sjedištem u Zagrebu. Članovi Udruge CROCPA su tvrtke AgroChem MAKS, Agrotekst, BASF Croatia, Bayer, Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience, Florel, Novag Agrochemicals, Nufarm GmbH & Co.KG, Belchim Crop Protection HR, Pinus Agro i Syngenta Agro d.o.o. Oni kontinuirano razvijaju inovativna i znanstveno utemeljena rješenja koja omogućavaju proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Jedan od osnovnih ciljeva udruge je i suradnja sa europskom udrugom za zaštitu bilja (Crop Life Europe) te promicanje njenih načela. S izvršnom direktoricom udruge CROCPA Irenom Brajević razgovarali smo važnosti sredstava za zaštitu bilja, koliko su ona sigurna i tko ih kontrolira, zašto je važno ulagati u njihov razvoj te hoće li teško biti ispuniti EU obveze o smanjenju uporabe mineralnih gnojiva i pesticida.

Koliko su danas sredstva za zaštitu bilja važnu za poljoprivrednu proizvodnju, možemo li je uopće zamisliti bez njih?

Biljke, kao ljudi i životinje, imaju svoje prirodne neprijatelje i adekvatna zaštita od bolesti, kukaca i korova im je neophodna. Stoga se suvremena poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti bez primjene sredstava za zaštitu bilja (herbicida, insekticida i fungicida). Svake godine se na zemlji povećava broj ljudi koje treba prehraniti za otprilike 80 milijuna, a obradivih površina sve je manje. Unatoč korištenju sredstava za zaštitu bilja, i dalje se zbog korova, kukaca ili biljnih bolesti gubi do 40 posto potencijalne proizvodnje hrane. Usjeve koje čovjek uzgaja ugrožava približno 30.000 vrsta korova, 10.000 vrsta insekata i isto toliko biljnih bolesti. Pouzdanu opskrbu hrane je nemoguće jamčiti bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja (SZB).

Koliko su ona zdravstveno ispravna i sigurna, tko ih kontrolira?

SZB su jedna od najviše istraženih kemikalija, prema opsegu i detaljnosti istraživanja. Potrebno je čak 11 godina za otkriće i registraciju nove djelatne tvari uz investicije industrije od cca 280 milijuna američkih dolara. Europski regulatorni sustav je jedan od najrigoroznijih u svijetu. Cilj je Europe proizvoditi najsigurniju hranu na svijetu i prema tom cilju se kreira zakonodavstvo koje direktno utječe na dostupne alate za zaštitu bilja, odnosno na poljoprivrednu proizvodnju. Trenutno se u Europskoj uniji odobri manje od pet djelatnih tvari godišnje, dok ih se npr. prije 20 god registriralo znatno više, oko dvadesetak. Poljoprivredna inspekcija provodi redovitu kontrolu poljoprivrednih proizvođača (primjenjuju li registrirana sredstva u skladu s uputama na etiketi, postupaju li pravilno s praznom ambalažom itd). Kontrolu ostataka pesticida u hrani svake godine provodi Europska agencija za sigurnost hrane – EFSA, a također se provodi i nacionalni monitoring i redovita kontrola na nacionalnoj razini.

Koliko je važno ulagati u razvoj i unapređenje sredstva za zaštitu bilja?

Sredstva za zaštitu bilja se kontinuirano unaprjeđuju, jer znanost i tom dijelu ide naprijed. Današnja sredstva imaju neusporedivo povoljniji toksikološki profil od onih koja su bila na tržištu prije deset i više godina. Važno je napomenuti i da se primjenjuju u znatno nižim količinama. Radi usklađenja s novim europskim smjernicama i strategijama (Zeleni Plan, strategija bioraznolikosti) potrebna je promjena svih sektora, te se u tom smislu i naša industrija obvezala ispuniti određene planove koje je javno obznanila (značajna ulaganja u biopesticide, digitalne i precizne alate i drugo).

Na razini EU očekuje se da se do 2030. smanji upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, a uporaba pesticida za 50 posto. Smatrate li da su ti ciljevi dostižni i na koji način?

Nova Uredba o održivoj uporabi pesticida upravo je u procesu usvajanja u Europskoj uniji i njome će biti definirani ciljevi smanjenja upotrebe mineralnih gnojiva i SZB, što znači da će biti obvezujući za sve zemlje članice. To neosporno predstavlja veliki zaokret i promjenu u odnosu na dosadašnji način obavljanja poljoprivredne proizvodnje. Za očekivati je smanjenje prinosa i povećanja cijene hrane. U ovih osam godina biti će potrebno pronaći nove, dovoljno učinkovite alate za zaštitu bilja kao alternativu sadašnjim konvencionalnim SZB ili njihovu dopunu: bio)tehnološka rješenja, biološke, kemijske, digitalne i precizne alate što nije nimalo jednostavna zadaća. Edukacija poljoprivrednih proizvođača postaje značajnija nego ikada ranije jer je za biološku borbu protiv kukaca i za primjenu alternativnih tehnika i tehnologija potrebna znatno viša razina znanja. Treba uzeti u obzir da je u hrvatskoj prosječna starosna dob poljoprivrednih proizvođača 60 godina. Nadamo se da će se kod usvajanja ciljeva kroz ovu novu uredbu uzeti u obzir nacionalne agro klimatske specifičnosti, jer poljoprivredna proizvodnja jedne države nije usporediva s drugom.

Kako po tom pitanju stoji Hrvatska?

Hrvatska je po potrošnji pesticida na samom začelju Europe. Prosječna doza po hektaru je u 2017. iznosila 1,43 kilograma aktivne tvari. Godišnja potrošnja pesticida otprilike iznosi 2.000.000 kilograma aktivne tvari.

Što smatrate najvećim izazovom proizvođača sredstava za zaštitu bilja u budućnosti, gdje se ‘kriju’ najveći izazovi?

Europa ima najrigorozniji sustav registracije SZB u odnosu na ostatak svijeta i jedan je od najvećih izazova nepredvidivost zakonodavnog sustava. Troškovi ulaganja u istraživanja i razvoj novih djelatnih tvari su izrazito visoka, a smjernice i uvjeti se učestalo mijenjaju tako da proizvođači nemaju sigurnost u ishod svojih ulaganja. Stoga ne čudi da se brojni istraživački centri sele u druge kontinente koji pružaju povoljnije uvjete za rast i razvoj inovacija i taj trend je zamjetan od unatrag zadnjih dvadesetak godina. Registracija i primjena SZB je postala u velikoj mjeri i političko pitanje te se često stječe dojam da je sama naša struka, fitomedicina stavljena u drugi plan. Mi se zalažemo isključivo za znanstveni pristup ovoj temi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost