Na zahtjeve javnosti da reagira na višemjesečno divljanje inflacije, Vlada je u četvrtak predstavila plan mjera “za mirnu i predvidivu jesen i zimu” za zaštitu kućanstva i gospodarstva. Težak je 21 milijardu kuna, izdašnih 6,3 posto BDP-a.

Borba s inflacijom, kako ju Banski dvori vide, suštinski počiva na limitiranju cijena električne i toplinske energije do travnja iduće godine te ‘zamrzavanju’ cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.

energetski dodatak

Umirovljenicima će na račun sjesti jednokratna pomoć: Evo tko će je sve dobiti i koliko

Dočekali smo

Plenković objavio mjere pomoći: Ograničavaju se cijene struje i osnovnih namirnica, evo do kada i na koliko

Povrh toga, lepezu mjera čine intervencije u neoporezive primitke, subvencije i naknade ugroženim skupinama građana, poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, dok bi poduzetničku svakodnevicu uz manji pritisak računa za energente, trebale olakšati 3,8 milijardi kuna kreditnih injekcija za borbu s krizom i jamstva razvojne banke od 3,1 milijarda. Reakcije na Vladin paket su, očekivano, podijeljene.

“S ciljem zaštite građana, gospodarstva, društva ponovo idemo sa snažnom intervencijom. Vlada donosi snažan, pravedan i sveobuhvatan program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva”, rekao je premijer Andrej Plenković ističući je u usporedbi s europskim zemljama bitno veći.

Odgovora o tome tko će snositi teret izdašnih intervencija, kao niti koliki će biti njihov efekt na sliku javnih financija, ne računajući nejasne obrise najavljenog poreza na ekstraprofite pojedinih kompanija, zasad nema. “To je načelo pravednosti. Nije vrijeme prekomjerne dobiti, moralno je sada neprihvatljiva”, poručio je šef Vlade.

Najopipljivija stavka paketa je limitiranje cijena električne energije i grijanja vrijedne 5,9 milijardi kuna. Građani, odnosno kategorija kućanstava, do 31. ožujka, za potrošnju do 2500 kilovatsati plaćat će 59 eura po megavatsatu, iznad toga prosječno 88 eura.

Vapaje javnih institucija, poput vrtića, škola, fakulteta, domova za umirovljenike, općina i gradova ozbiljno pritisnutih računima za struju, Vlada je uvažila uvrstivši ih u kategoriju univerzalne usluge za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dobra vijest i za poduzetnike; oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad iznad toga 1,76 eura. Nova kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gigavata, plaćat će 250 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci.

Računi za toplinsku energiju za 160 tisuća kupaca, kućanstva i poduzetnika u centralnim i zatvorenim sustavima, ostaju iste do kraja ožujka 2023.

Za očekivati je da će teret limitiranja struje i grijanja pasti na leđa Hrvatske elektroprivrede, kojem se time ograničava potencijal za investicije koje, s druge strane, zahtijevaju jače oslanjanje na obnovljive izvore energije, upozorava ekonomist Željko Lovrinčević. Ističe da je takva mjera u suprotnosti s kretanjima u EU koja odlukom za zelenu tranziciju u dugom roku prihvatila visoke cijene električne energije.

“Visoke cijene struje neće nestati preko noći. Vlada ih ovim pokušava zaustaviti, a to samo znači da će prilagodba kasnije biti bolnija za građane i gospodarstvo”, kaže Lovrinčević. Zato su se pojedine članice odlučile na subvencioniranje energetskih kompanija i polaganu prilagodbu višim cijenama, da ne bi ograničavali investicijske potencijale u budućnosti.

U lepezi mjera je i povećanje neoporezivih primitaka u sustavu poreza na dohodak. Vlada je tu izašla u susret poslodavcima odlukom da se, primjerice, neoporezive prigodne nagrade povećavaju s 3000 na 5000 kn godišnje, a nagrade za rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja s 5000 na 7500.

Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika rastu s 5000 na 6000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune. Rošade po neoporezivim primicima Lovrinčević, inače jedan od autora iteracija poreznih reformi, ocjenjuje promašenima.

“Išlo se na ruku poslodavcima, svijet neoporezivih primitaka je divljina. Trebalo je ići na povećanje osobnog odbitka jer bi time rastao životni standard svih radnika bez obzira na stav poslodavca, hoće li ili ne, nekome isplatiti ili ne takvu vrstu primitka.

Umjesto da ide u širenje, Vlada je trebala ići u zatvaranje te anomalije neoprezivih primitaka koje mnogi poslodavci koriste kao način isplate plaće bez uplata doprinosa”, kaže naš sugovornik.

Eroziju životnog standarda umirovljenike Plenkovićeva Vlada želi ublažiti odlukom od isplati jednokratne pomoći što će proračun stajati 450 miliijuna kuna. Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. Onima koji su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bili 1. rujna ove godine.

Postojećim korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna, a isto povećanje naknade predviđeno je i na udomitelje. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja ističe da ga je iznenadila financijska težina paketa. “Pozdravljamo mjere kojima je cilj smanjiti cijenu električne energije, a nakon dogovora na razini EU očekujemo mjere sa sličnim učinkom i za plin”, kaže.

Na pitanje jesu li razmjerne, kaže da se valja podsjetiti da se ipak radi o reakciji na izvanrednu situaciju. “Ako Vlada ne reagira, de facto prepušta ekonomiji samoj sebi, odnosno dovodi do znatnog smanjenja poreznih prihoda što zasigurno otvara proračunski deficit.

Ovako, djeluje u smjeru očuvanja porezne baze na način da do kraja ožujka 2023. pomaže poduzećima i građanima da prebrode krizu i tako ograniči štetu ekonomskoj i posljedično poreznoj bazi”, kaže.

Glavnim rizikom ocjenjuje onaj da porezne olakšice i potpore građanstvu prekomjerno stimuliraju potrošnju te rezultiraju nastavkom inflacije, čemu smo svjedočili u SAD-u tijekom pandemije. “Ne očekujem takav scenarij u Hrvatskoj, već ove mjere vidim kao pokušaj ublažavanja negativnih posljedica na ekonomiju zbog situacije bez presedana u globalnoj ekonomiji”, zaključuje.