Od novih poreza u Sjevernoj Makedoniji, koji bi trebali startati od 1. siječnja 2023., u državnu bi se blagajnu godišnje slijevalo više od 54 milijuna eura, javlja portal Deutsche Welle.

Ministar financija Fatmir Besimi predstavio je porezne reforme, kojima se planira plaćanje doprinosa za ugovore o djelu, kao i uvođenje poreza na kamate na štedne uloge. Dakle, ako netko ima štednju od 100.000 denara s kamatom od 2 posto, njegov prihod od kamata bit će 2000 denara, a porez od 10 posto znači samo 200 denara.

Prema najavama, odredba prema kojoj bi se dohodak veći od 90.000 denara trebao oporezivati po stopi od 18 posto može se revidirati, odgoditi ili uopće ne biti progresivnog poreza.

“Hoće li se uvesti progresivno oporezivanje ili ne, to će biti dio javne rasprave. Također, intenzivno će se raditi na smanjenju sive ekonomije i poboljšanju usluga u javnom sektoru”, rekao je ministar Besimi.

U sklopu javne rasprave o reformi poreznog sustava Ministarstvo financija imalo je sastanke s predstavnicima poslovne zajednice, a nastavit će se rasprava sa svim društvenim dionicima. U javnosti se pak vode polemike i oprečna su mišljenja o tome tko dobiva, a tko gubi poreznim reformama.

Svatko plaća svoj ‘fer share’
Ministar financija Besimi najavljuje veliku fiskalnu reformu, odnosno SMART sustav javnih financija. Sustav će imati značajnu ulogu u oporavku gospodarstva od krize s kojom se suočava zadnje dvije godine.

Nadalje, proizvest će više i održive stope gospodarskog rasta kroz strateško, odgovorno i transparentno upravljanje javnim financijama. Na rashodovnoj strani uvest će se mehanizmi strateškog planiranja, proračuna na temelju prethodno postignutih rezultata, pojačane kontrole i transparentnosti.

“Prihodnoj strani u SMART financijama potrebna je poboljšana naplata, veći obuhvat poreza kako bi se imao fiskalni prostor za politike za poticanje većeg gospodarskog rasta u srednjem roku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Osiguranje prihoda iz pouzdanih izvora znači stabilnost i izbjegavanje procikličke fiskalne politike i povećanja javnog duga. Odatle će poboljšanje stabilnosti, učinkovitosti i kvalitete ukupnog sustava prihoda u zemlji osigurati održivo i dobro upravljanje javnim financijama”, objašnjava ministar Besimi.

Koncept SMART financija jest da svatko plaća svoj “fer share”. “To je zapravo najispravniji način da se bez povećanja javnog duga osiguraju sredstva za ubrzanje gospodarskog rasta, ali i za tekuće potrebe, poput antikriznih paketa”, kaže ministar financija.

Bit predložene porezne reforme je pravedno oporezivanje, proširenje porezne osnovice i “zeleno” oporezivanje. Zeleno oporezivanje odnosi se na poticanje poreznih obveznika da smanje svoje ponašanje koje pridonosi zagađenju okoliša. Glavni cilj je rješavanje problema onečišćenja i zaštita prirodnih resursa radi postizanja održivog gospodarskog razvoja.

Ministar Besimi kaže da će u procesu porezne reforme, javnoj raspravi, ali i u osmišljavanju prijedloga biti puno “za” i “protiv”, lobističkih skupina, zainteresiranih strana. Bez sumnje, mnogi će braniti svoje pojedinačne interese.

“Uvijek je bilo nevoljkosti, protivljenja, pa i nekakvog straha od poreznih reformi. Tako je bilo i u uvjetima recesije i kada su ostvarene najveće stope rasta. Tako je svugdje u svijetu”, kaže Slavko Lazovski iz Centra za poreznu politiku.

No, upozorava Lazovski, porezna povijest ne uči da je nakon provedene porezne reforme svima bilo bolje. “Danas ne možemo zamisliti svijet, taj svijet ne bi bio ovakav, da nisu napravili porezne reforme. Dakle, nužnost poreznih reformi je neupitna”, dodaje. Ali tko bi se zapravo trebao bojati porezne reforme? Tko zapravo gubi, a tko dobiva poreznim reformama?

“Pogledamo li strukturu stanovništva, najjednostavnije: djeca i mladi, zaposleni (najamni radnici), umirovljenici… vidjet ćemo da u Makedoniji samo nekih 3,2% stanovništva ima razloga biti stvarno zabrinuto zbog eksploatacije svojih visokih, previsokih primanja. Iako će nakon vrlo kratkog vremena to malo petljanje s njima i samo njima donijeti još veće prihode”, odlučan je Lazovski.

Jedini ‘gubitnici’ političari
Za njega je neshvatljivo kako se zaposlenici, umirovljenici, pa i “onih 450.000 naših sugrađana koji ne znaju hoće li sutradan imati za jelo”, svi oni protive poreznim reformama.

“Ali zapravo nema gubitnika. Jedini “gubitnici” su političari. Oni su najveći protivnici poreza i poreznih reformi. Može li netko biti toliko politički slijep da ne zaključi da se političar koji govori o niskim porezima sprema autokratski vladati? On kaže ‘malo ću uzeti, ali ne gledajte što radim’. Ili ‘sklapa neprincipijelnu koaliciju s biznisom i nameće režim’.

Ne boji se građana, kad na svojoj strani ima one s visokim primanjima. Stoga dolazim na sljedeću ideju: Čim postoji politička spremnost za poreznu reformu, idemo odmah u reformu. To ne znači, paf – paf, na brzinu, nego temeljito pripremljenu poreznu reformu”, ističe porezni stručnjak Slavko Lazovski.

Najveća korist je što svako porezno poboljšanje donosi novu kvalitetu sektoru javnih financija: proračunu, javnom dugu, javnoj nabavi i državnim potporama.

“Konkretnije: postoji opravdanje za oporezivanje kamata, jer je to raspoloživi dohodak i kao i svaki drugi dohodak treba ga oporezivati. Zašto se ne plaćaju doprinosi na dohotke od ugovora o privremenim i povremenim poslovima? Zašto ne plaćati “zelene” poreze, kad je očito da se moramo braniti od klimatskih promjena. I ne zaboravimo da se većim prikupljanjem poreza stvaraju uvjeti za ostvarenje osnovne zadaće poreza – osiguravanje sredstava za razvoj”, ističe Lazovski.

Prema njegovim riječima, visoki porezi su zaštita od korupcije i organiziranog kriminala. No, Lazovski smatra da redoslijed reforme treba promijeniti, pa bi krenuo od tri najveće slabosti makedonskog poreznog sustava.

“Prije svega, napravili smo prespor porezni sustav, a brzina je naravno naša najveća komparativna prednost, kao male zemlje. Drugo, nedovoljno se poštuju prava i pravni interesi poreznih obveznika, i treće – uska porezna struktura (5 vrsta poreza na nacionalnoj razini i 5 na lokalnoj razini). Primjerice, Bugarska ima 29 vrsta poreza, a Njemačka 32”, kaže Lazovski.

Porezni stručnjak smatra da je riječ o tome radi li se uopće o poreznoj reformi ili samo o određenim poboljšanjima u oporezivanju. U svakom slučaju, to ukazuje da promjene u porezima moraju biti posebno ozbiljno razmotrene od svih strana analizirane i pažljivo pripremljene.

Prema riječima ministra financija Fatmira Besimija, koncept, koji je u nacrtu, razvijen je kroz transparentan i inkluzivan proces, počevši od veljače 2022., uz uključivanje predstavnika poslovne i akademske zajednice u radne skupine, tijekom koje sveobuhvatne i dubinske analize postojećeg poreznog sustava i najbolje europske prakse. Također, prilikom koncipiranja predloženih rješenja uzete su u obzir preporuke međunarodnih organizacija kao što su MMF, Svjetske banke, OECD-a i Europske unije.