Birokratske zavrzlame dovele su do pomalo bizarne situacije u Crnoj Gori koja muku muči s nedostatkom brojila za električnu energiju.

Kako navodi Pobjeda, nakon što je nova Uprava na čelu sa direktorom Vladimirom Čađenovićem i predsjednikom Rajkom Radoševićem u travnju prošle godine poništila natječaj za nabavu pametnih brojila, Komisija za javnu nabavu je krajem ožujka ove godine poništila njihov natječaj zbog namještanja posla poduzetniku Vojinu Lazareviću. Epilog – nema pametnih brojila na lageru, a stara se ugrađuju po vezi.

Skidaju se stara brojila
Crnogorski elektrodistributivni sustav (CEDIS), prema saznanjima Pobjede, nema takozvanih pametnih, odnosno brojila koja se daljinski očitavaju, pa više zgrada u Podgorici i na Primorju čeka njihovu ugradnju.

“Trenutno se samo ugrađuje poneko staro brojilo u individualne objekte, ali ni starih brojila više nemaju”, tvrdi izvor Pobjede i dodaje da CEDIS sada stara brojila skida sa objekata koji se ne koriste kako bi barem malo ublažio nezadovoljstvo investitora.

Iz CEDIS-a, međutim, tvrde da imaju dovoljno brojila “za nesmetano funkcioniranje sustava”. Pobjedi su kazali da su u tijeku postupci za nabavku mjernih uređaja prema već utvrđenom planu. Ispada da sustav funkcionira sa starim “nepametnim” brojilima primjerenih prošlom stoljeću, a sve radi “prijateljskih nabavki”.

CEDIS je do ovakvog stanja zaliha došao zbog poništavanja dva natječaja za nabavku pametnih brojila. Jedan natječaj je poništila nova Uprava, a drugi Komisija za javne nabavke zbog namještanja posla nabave 32.000 brojila i druge opreme u vrijednosti 4,7 milijuna eura kompaniji Meter & Control poduzetnika Vojina Lazarevića. Lazarevićeva kompanija tada dala najskuplju ponudu – skoro dva milijuna više od najniže.

Crnogorski mediji u više su navrata pisali da na tom natječaju dio tehničke specifikacije planski bio prilagođen brojilima baš Lazarevićeve tvrtke.

Namještanje se nastavilo, pa je, prema saznanjima Pobjede, CEDIS u prosincu prošle godine kao hitnu nabavu od Lazarevića kupio 2000 brojila. Po Zakonu o javnoj nabavi, CEDIS nije imao pravo koristiti taj institut jer to može učiniti samo ako je bez svoje krivnje došao u situaciju da nema brojila.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oni su u tu situaciju, krajem prošle godine, došli zato što su novi direktor Vladimir Čađenović i predsjednik Rajko Radošević poništili natječaj prethodnika bez objašnjenja. Prema podacima medija, ta su brojila odavno potrošili i sad se pripremaju izigrati zakon, pa će umjesto natječaja brojila nabavljati kroz male nabavke.

Tako je CEDIS početkom tjedna raspisao deset poziva vrijednosti po 20.000 eura za “jednostavnu nabavu” brojila, što nije dopušteno jer se ne smije dijeliti isti predmet nabavke na taj način, kako bi se izbjegao natječaj.

Razlika u brojkama
Iz CEDIS-a su objasnili da po Zakonu o energetici investitor podnosi zahtjev za izdavanje suglasnosti za priključenje objekata tek po završetku radova. CEDIS, navode, izdaje rješenje o suglasnosti za priključenje tek nakon ispunjavanja svih uvjeta.

“Nakon izdavanja suglasnosti za priključenje objekta, pristupa se ugradnji mjernih uređaja”, pojasnili su iz CEDIS-a i dodali da se tokom gradnje objekata električna energija osigurava preko građevinskog priključka.

“Trenutno su 993 nova korisnika u procesu dobijanja suglasnosti za priključenje. Tijekom prethodne godine ugrađeno je 5697 mjernih uređaja kod novih korisnika, dok je od početka tekuće godine zaključno s travnjom, ugrađeno 1890 mjernih uređaja. Tijekom svibnja ugrađena su 263 uređaja za mjerenje utroška električne energije”, precizirali su j iz CEDIS-a.

Međutim, u redovnim mjesečnim izvješćima koje šalje medijima, CEDIS je navodio sasvim druge podatke. Prema tim podacima, u siječnju su ugradili 24 nova brojila, u veljači 21, ožujku 23, a u travnju njih 19.

Odnosno, ukupno 87 novih brojila za četiri mjeseca. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 338.000, čime je pokriveno preko 80 posto potrošnje.