U predstojećim ulaganjima u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) u sektoru voća i povrća u kojem djeluje oko 139.000 gospodarskih subjekata, spasonosni je ključ za njihov brži i lakši kontakt s kupcima na domaćem i inozemnim tržištima.

“Otključavanje” problema kreće u sklopu reforme usmjerene na poboljšanje položaja poljoprivrednika, pa s prošlotjednim otvaranjem 610 milijuna kuna vrijednog natječaja slijede ulaganja i u logističko-distributivne centre (LDC) za voće i povrće.

Pad u proizvodnji
Riječ je o pozivu kojim se namjerava financirati izgradnja tri do pet logističko-distributivnih centara, kapaciteta od tri tisuće do 12 tisuća tona za skladištenje voća i povrća. Povećanja proizvodnje voća i povrća jedan je od ciljeva ovog poziva, pa stoga važan natječaj dolazi i kao trajni izlaz nakon što je prošle godine zabilježen pad u proizvodnji kod većine vrsta voća i povrća u odnosu na 2020.

Prema procjenama konzultantske kuće Smarter, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 hektara, što rezultira niskim prinosom po hektaru i niskom konkurentnošću.

Voćarstvom se bavi preko 100.000 subjekata, no manje je od 0,3 hektara po gospodarstvu, a i ovu proizvodnju odlikuju vrlo niski prinosi po hektaru gotovo kod svih voćarskih kultura u usporedbi s referentnim zemljama.

U tim okolnostima stručnjaci apostrofiraju važnost poboljšanja organizacije i opskrbe tržišta, i pritom je očito ključan alat promjena poslovnog modela te da se proizvođači bave proizvodnjom, a da se kroz bolju organizaciju otkupa, domaće voće i povrće pokuša što bolje pozicionirati na policama trgovina.

Početak ulaganja u gradnju LDC-a u koje se usmjerava najveći dio sredstava iz NPOO-a namijenjenih poljoprivredi stoga vide kao priliku koju je potrebno iskoristiti da se uklone mnogobrojne manjkavosti o kojima ovise rezultati u proizvodnji voća i povrća, odnosno da se kriza iskoristi za ozbiljnu revitalizaciju naših proizvodnji jakim zaokretom i promjenom poslovnog modela.

Također, prema tvrdnjama državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Zdravka Tušeka, izgradnjom logističke infrastrukture i povezivanjem poljoprivrednih proizvođača još ih se jače potiče na udruživanje, suradnju, razmjenu iskustava i znanja te bolju organiziranost, s ciljem bolje pozicije na tržištu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Odgovor na prekide
Kako bi povezali proizvođače kroz ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava u njihovim proizvođačkim organizacijama, navedenom se reformom priprema odgovor i na eventualne prekide u opskrbim lancima, a prvi je zabilježen početkom pandemije koronavirusa kada su se mnogi mali proizvođači suočili s nedostatnim mogućnostima držanja hrane.

Prihvatljive aktivnosti za financiranje su i ulaganja u primarnu preradu voća i povrća, prostor za opremu, ugradnja obnovljivih izvora energije i rashladnih sustava, a LDC će se moći realizirati na dva načina.

Prvi je kao projekt proizvođačke organizacije i partnera u najvišem iznosu potpore 15 milijuna eura, a drugi kao projekt jedinice regionalne samouprave, tj. tvrtke u njezinom vlasništvu u najvišem iznosu 10 milijuna eura bespovratno.

Pri tome udio sufinanciranja po projektu iznosi do 70 posto prihvatljivih troškova, a moguće je dobiti 50 posto predujma za početak ulaganja.