Premda nema službenih podataka iz Srbije koliko je srpskih radnika trenutno zaposleno u Rusiji, procjenjuje se da je riječ o 5000 ljudi. Većinu njih angažirale su razne agencije dok su neki do poslova u Rusiji došli ilegalnim putem, stoga ostaju samo nagađanja, pišu Novosti.rs. Sindikat kaže da su srpski radnici uglavnom zaposlenu u građevinarstvu i energetskim postrojenjima.

Zbog raka u Ukrajini mnogi su se odlučili vratiti, no ni danas Privredna komora Srbije i Ministarstvo rada nemaju podatke o povratnica kao ni o broju zaposlenih Srba u Rusiji. Portal Novosti piše da su stajališta različita o tome što bi bilo sa srpskim radnicima da Srbija, pod pritiskom Zapada, ipak uvede sankcije Rusiji.

Radne dozvole

Slažu se da bi u najtežoj situaciji bili oni koji imaju svoje tvrtke u Rusiji, a njihovo poslovanje bi od tog trenutka imalo ozbiljne probleme. S druge strane, zaposlenici u ruskim tvrtkama, pod uvjetom da imaju pravne papire, odnosno radne dozvole i prijavljeno prebivalište, vjerojatno bi mogli, ako žele, ostati. Za njih, kao i za građane drugih “neprijateljskih” država, od tog trenutka bi vrijedila određena ograničenja. “Država ne može nikoga vratiti na silu, već im to može savjetovati samo preko veleposlanstava. Zbog posla su ostali i građani mnogih zapadnih zemalja koji su davno uveli sankcije Rusiji”, rekao je za Novosti Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku.

Smatra da će mnogi koji posluju u Srbiji i bez sankcija izgubiti posao s Rusijom, jer je ova situacija, prema njegovu mišljenju, povratak u doba hladnog rata u gospodarskom smislu. Već je za gotovo dvije trećine poljoprivrednih proizvoda i građevinske industrije put do Rusije, Ukrajine i Bjelorusije složen i preskup.

Radnici koji se vraćaju žale se na neisplaćene plaće zbog neuspjeha poslovanja sa zapadnim tvrtkama, a neki direktori sve više izbjegavaju hvaliti se poslovanjem s Rusijom, jer se boje da će im to zatvoriti vrata u drugim zemljama.

Građevinski radnici

Saša Torlaković, predsjednik Sindikata građevinara, naglašava da većina srpskih radnika radi na visokogradnji i izgradnji plinovoda, a traženi su strojari i građevinari.

”Pojedinačno su ih u Rusiju vodile tvrtke poput Energoprojekta, a uglavnom su inženjeri. Mnogi su prije radili u Sočiju i Sibiru, ali to je bilo davno. Nakon toga se broj naših radnika na ovom tržištu značajno smanjio”, kaže za Novosti Torlaković.

Smatra da bi se, ako Srbija uvede sankcije Rusiji, radnici trebali vratiti u svoju domovinu, jer bi to vjerojatno bila jedna od protumjera ruske strane.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Statistika pokazuje da je prošle godine u inozemstvu preko agencija službeno zaposleno oko 1100 državljana Srbije, a od tog broja u Rusiji ih se našlo oko 900. Što se tiče Ukrajine, srpske agencije nisu imale interesa za posredovanje pri zapošljavanju.

Pregovori Srbije s Rusijom, Maltom i Katarom su u tijeku i još nisu sklopljeni sporazumi u području zapošljavanja. Takvi ugovori postoje sa Slovenijom, pa je lani tamo zaposleno oko 2000 državljana Srbije, s Bjelorusijom i Bosnom i Hercegovinom, ali Nacionalna služba za zapošljavanje tu nije posredovala. Kako Novosti zaključuju, nije bilo zapošljavanja temeljem spomenutih sporazuma u navedenim zemljama.