Problem isporuke nafte rješavat ćemo zajedno s Hrvatskom i s Europskom unijom, rekao je u četvrtak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić komentirajući najavljenu mogućnost obustave isporuke nafte rusko-srbijanskoj kompaniji NIS posredstvom naftovoda Janaf nakon sankcija Zapada uvedenih Rusiji.

Vučić je u emisiji “Oko” RTS-a posljednjeg dana izborne kampanje, najavljen kao “najveći favorit na predsjedničkim izborima i aktualni predsjednik Srbije”, rekao da od 15. svibnja Srbija, zbog sankcija Zapada koje slijedi i Hrvatska kao članica EU-a, više neće moći uvoziti naftu za NIS naftovodom Janafa, poručivši kako se “ljudi ne trebaju brinuti”.

U priopćenju ranije ovog tjedna Janaf je istaknuo da od 15. svibnja neće moći dalje realizirati ugovor o isporukama nafte kompaniji NIS u Srbiji koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta “sve dok ranije navedene mjere ograničavanja, kako su propisane Uredbom Vijeća (EU) 2022/428, budu na snazi”.

Riješit ćemo taj problem i oko plina i oko nafte s našim partnerima, rekao je Vučić, navodeći da je njegov tim već imao razgovore s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Layen.

On je, naglasivši da u ovom trenutku Srbija “100 posto ovisi o ruskom plinu”, rekao kako vjeruje da može da postići “dobru cijenu”.

“Srbija je pokazala da zna poštivati i svoje interese i međunarodno pravo i izišla je sa svojim stavom koji je bio vrlo precizan u vezi sankcija i rata u Ukrajini. Reagirali smo principijelno, mudro, odgovorno i ozbiljno i gotovo sam siguran da ćemo znati riješiti sve probleme argumentima”, rekao je Vučić.

On je podsjetio da je i njemački kancelar Olaf Scholz rekao da “Njemačka ovisi o ruskom plinu”.

“Onda (na Zapadu) moraju razumjeti i jednu malu Srbiju čija je pozicija veoma specifična”, ocijenio je Vučić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Aktualni predsjednik Srbije na izborima 3. travnja nastoji izboriti drugi uzastopni mandat šefa države, a predizborne ankete predviđaju mu pobjedu u prvom krugu s oko 60 posto glasova.