Ministri financija zemalja skupine G7 poručili su Rusiji da su spremni na velike ekonomske sankcije napadne li Ukrajinu. U igri živaca oko mogućeg vojnog sukoba za koji se grozničavo traži diplomatsko rješenje jedan od ključnih poteza na koji Zapad računa da bi mogao odvratiti od eskalacije je gospodarski pritisak na Rusiju.

Diplomatskim rječnikom ministri G7, koja okuplja Francusku, Italiju, Japan, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu i Njemačku, koja je ujedno trenutna predsjedateljica, ocijenili su da je rusko gomilanje snaga na ukrajinskim granicama “razlog za veliku zabrinutost”.

“Ponavljamo da će posebno bilo kakva daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu izazvati brz, koordiniran i snažan odgovor. Spremni smo kolektivno nametnuti gospodarske i financijske sankcije koje će imati masivne i trenutačne posljedice za rusko gospodarstvo”, navodi se u zajedničkoj izjavi ministara.

Prema tvrdnjama SAD-a, obavještajni podaciji posljednjih dana upućuju na to da bi Rusija mogla planirati invaziju na Ukrajinu “u bilo kojem trenutku” procjenjujući da u blizini ukrajinske granice raspoređeno oko 130.000 vojnika.

Rusija poriče da planira invaziju na Ukrajinu i optužuje Zapad da širi paniku. Premda su ukrajinske vlasti zatražile u nedjelju da Rusija službeno objasni raspoređivanje vojske na granici, službena Moskva to zasad odbija.

Europa za razliku od SAD-a ovisi o ruskom plinu i pojedine članice gaje jake ekonomske veze s Rusijom, zasad je ujedinjena u potpori Ukrajini iako se dosta kritizirao blagi stav Njemačke.

Tamošnji kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak je zatražio da Rusija odmah pokaže znakove deeskalacije u odnosima sa Zapadom nakon čega je otputovao u Kijev nakon čega ide u Moskvu. “Nova vojna agresija donijela bi Rusiji teške posljedice”, rekao je Scholz ocijenivši stanje “vrlo, vrlo ozbiljnim”.

Premda je Njemačka kritizirana za na početku mlaki odgovor na ruske postupke zbog vlastitih ekonomskih interesa, Scholz se nakon pritiska saveznika predvođenih SAD-om ipak jače uključio u diplomatsku ofenzivu u krizi koju Europa nije vidjela od Hladnog rata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Scholz je upozorio da će se razorne zapadne sankcije “odmah primijeniti” u slučaju ruske invazije, na što je Moskva hladno reagirala.

Dodatni razlog za kritike na adresu Berlina jest i odbijanje da Ukrajini pomogne isporukama oružja. “Usred smo prijetnje vojnog sukoba, rata u istočnoj Europi i Rusija je za to odgovorna”, kazao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, a mediji prenosi izvor iz njemačke vlade da je “stanje sada kritično, vrlo opasno”.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik ocijenio je u nedjelju da je posjet Olafa Scholza Moskvi “vjerojatno je zadnja šansa” za postizanje mira. “Predosjećamo da rat sve više postaje neizbježiv”, zato se “treba pripremiti za najgore”, rekao je Melnik.

Unatoč njemačkoj suzdržanosti, SAD ističe da bi u slučaju rata odmah bio doveden u pitanje Sjeverni tok 2, plinovod kojim se plin treba dopremati iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora zaobilazeći Ukrajinu.

Moskva je 2014. anektirala Krim, a premda još uvijek odbacuje tvrdnje da planira rat te optužuje Zapad za histeriju, deeskalaciju uvjetuje nizom zahtjeva, poput jamstva da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a što Zapad smatra neprihvatljivim.

Nakon američkog upozorenja da Rusija može napasti u svakom trenu, niz je zemalja pozvalo svoje građane da čim prije napuste tu zemlju, uključujući i Hrvatsku.