Sankcije koje je Bjelorusija uvela na uvoz prehrambenih proizvoda imat će negativne posljedice po srpske proizvođače, kažu u Privrednoj komori Srbije za Radio Slobodna Europa (RSE).

Bjeloruske vlasti odlučile su uvesti sankcije Srbiji kao odgovor na usaglašavanje službenog Beograda s europskim sankcijama Minsku. Odlukom Savjeta ministara Bjelorusije od 27. siječnja Srbija je dodana popisu zemalja kojima se zabranjuje izvoz hrane u tu zemlju.

Na tom popisu su već, između ostalih, države Europske unije, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija te Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Potez Minska dolazi sedam mjeseci nakon što se Srbija, kao država kandidat za članstvo u EU, djelimično usaglasila sa sankcijama EU prema Bjelorusiji zbog sustavnog kršenja ljudskih prava u toj zemlji.

Bjelorusija je pod sankcijama EU od 2011., a njihov obujam je više puta proširen, na pojedince i kompanije.

Čekali donaciju zrakoplova
Kada je riječ o bjeloruskim protumjerama, zabrana uvoza iz Srbije odnosi se na prehrambene proizvode poput mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća. Sankcije se ne odnose na hranu za djecu, dodatke prehrani, lijekove i medicinske proizvode.

Međutim, prema podacima srpskog Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prehrambeni proizvodi za koje su uvedene sankcije po vrijednosti ne ulaze prvih deset izvoznih proizvoda Srbije u Bjelorusiju, gdje najviše izvozi automobilske gume.

Robna razmjena Srbije s Bjelorusijom, prema podacima RZS-a, čini samo 0,24 posto ukupne srpske trgovine sa svijetom. S druge strane, Srbija s Bjelorusijom, kao članicom Euroazijske ekonomske unije ima sporazum o slobodnoj trgovini.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Igor Novaković iz nevladinog Centra za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da bi u odnosu na sankcije Bjelorusije prema Srbiji trebalo ispitati političku pozadinu.

“Srbija se isključivo pridruživala međunarodnim, multilateralnim izjavama, odnosno izjavama EU i restriktivnim mjerama, ali nije bila niti jedna samostalna izjava o situaciji u Bjelorusiji”, objašnjava Novaković.

On dodaje da se Srbija od 2018. do 2020. nije usaglašavala s restriktivnim mjerama EU jer je čekala bjelorusku donaciju četiri zrakoplova MiG-29, koji su u Srbiju stigli u travnju i svibnju 2021.

Novaković ističe da su dvije zemlje ipak očuvale neku razinu razumijevanja i prilično bliske odnose. No u kolovozu 2020. Srbija se pridružila Deklaraciji o predsjedničkim izborima u Bjelorusiji koju je donijela Europska komisija, u kojoj se navodi da su tijekom izborne kampanje građani Bjelorusije “pokazali želju za demokratskim promjenama, ali da izbori nisu bili ni slobodni niti fer”. Deklaracija se odnosi na događaje nakon predsjedničkih izbora koji su održani u kolovozu 2020. godine.

Aleksandar Lukašenko, autoritarni vladar Bjelorusije, tvrdio je da je na tim izborima osvojio šesti mandat na vlasti unatoč široko rasprostranjenom uvjerenju da je glasanje bilo namješteno, zbog čega su izbili masovni prosvjedi.

Nakon izbora, privedene su tisuće ljudi, a aktivisti za ljudska prava navode da se više od 800 ljudi smatra političkim zatvorenicima.

Kada se Srbija pridružila Deklaraciji EU koja se odnosila na predsjedničke izbore u Belorusiji Ana Brnabić, premijerka Srbije, izjavila je kako se nada da Lukašenko “neće to zamjeriti” Srbiji.

A Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je u prosincu 2021. na sastanku s bjeloruskim veleposlanikom da Srbija ne želi otežavati situaciju u Bjelorusiji.

Suradnja je ranije bila dobra
Izjave o suradnji Srbije i Bjelorusije mogle su se čuti i ranije, npr. nakon sastanka Vučića i Lukašenka u prosincu 2019. u Beogradu.

“Otkad je predsjednik Lukašenko na čelu Bjelorusije, nikad se nije dogodilo da Bjelorusija glasa na štetu Srbije”, rekao je tada Vučić. On je istaknuo da Bjelorusija uvijek može računati na podršku Srbije, kao što je Srbija od službenog Minska uvijek imala podršku kada je riječ o statusu Kosova.