Građanima se najviše kvare mobiteli i tableti, slijede ih pisači, sušilice i perilice za rublje te prijenosna računala, a najmanje se žale na trajnost digitalnih kamera i mikrovalnih pećnica.

U slučaju kvara čak 81 posto građana je kupilo novi uređaj jer je popravak starog bio neisplativ (zbog nedostupnosti nacrta, rezervnih dijelova ili servisa), dok ih čak 90 posto smatra kako su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja.

Ovo su dio rezultata iz najnovijeg istraživanja o kvarovima elektroničkih uređaja koje potpisuje hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, potpredsjednica Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (EP).

Nastojanja Borzan, započeta još 2014. pod egidom da kupci imaju pravo znati što kupuju, ‘kumuju’ predstojećim tektonskim promjenama u potrošačkom pravu i zakonodavstvu EU.

Ova glavna autorica rezolucije EP-a o pravu na popravak najavljuje njezino usvajanje u ožujku, kao i predstavljanje novog paketa zakona s ciljem osiguranja prava na popravak.

“Čak 94 posto građana smatra kako bi uređaji trebali trajati dulje te su im trajnost i dostupnost popravka najvažniji faktori pri kupovini. Upravo zato sam jedna od autorica rezolucije o pravu na popravak koja poziva i na uvođenje nove oznake popravljivosti.

Na svakom uređaju treba biti označeno koliko je očekivano vrijeme trajanja te kakva je dostupnost i cijena rezervnih dijelova i servisa. S tim se slaže čak 78 posto građana”, kaže Borzan.

Ukazuje i na zabrinjavajući podatak da četvrtina građana kupi neispravan uređaj, ali njihova žalba nije uvažena, dok u slučaju reklamacije najviše vjeruju potrošačkim udrugama, a najmanje državnim institucijama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Preferencije potrošača EU izražene kroz popravak, a ne kupnju novog uređaja te volju da plate više za trajnost proizvoda već slijedi primjerice Francuska, koja je zabranila “programirano kvarenje” uređaja.

Švedska pak putem poreznih olakšica za potrošače koji uređaje popravljaju postiže uštede te štiti okoliš kroz smanjenje otpada. Istraživanja su pokazala i da su ponovna upotreba ili popravak puno bolji čak i od recikliranja proizvoda, a prema Borzan “okidač’ su i za stvaranje novih radnih mjesta.