Castor Multimedia osvojila je nagradu za najbolji televizijski show u Europi, a Dubravko Merlić dobio odskočnu dasku za širenje na regiju, ali i šire. Nakon bogate karijere na HTV-u, gdje je radio kao urednik Vijesti na drugom, Slikom na sliku i Jedan plus jedan, a od 2000. godine bio na čelu informativnog programa, nakon svađe s Galićem napustio Prisavlje, zaposlivši se u Plivi, da bi zatim osnovao vlastitu produkcijsku kuću. Sada za Poslovni dnevnik objašnjava sadašnjost i budućnost televizijskog biznisa.

Jeste li vi novinar ili biznismen?
– Ja sam i novinar i poduzetnik, možda je najbolje reći medijski poduzetnik, što zapravo nije uopće čudno. Mislim da su vlasnici Nacionala ili EPH već pokazali da je to vrlo izvodiva varijanta u medijskom biznisu. Dapače, u medijski biznis trebali bi ulaziti samo oni koji imaju iskustva u njemu. Ne vjerujem da netko može biti dobar u tome, a da je pritom samo ekonomist koji ne razumije bit ovog posla.

Koliko je prethodni rad na HTV-u utjecao na vaš današnji uspjeh?
– Taj rad na HTV-u i ovaj u nezavisnoj produkcijskoj kući u svojoj biti nisu različiti. Još devedesete, kad sam došao na televiziju, pristupali smo poslu kao mali interni producenti. Primjerice, dao sam ime emisiji “Slikom na sliku”, samostalno sam birao suradnike, odlučivao tko će raditi dizajn špice, odlučivao o scenografu… Jedino to nisam sam plaćao. Tko god je tada tako radio emisije na HTV-u, napravio je veoma dobar posao jer je naučio kako se to radi.

Ali vam je dosta pomoglo i to što znate ljude na HTV-u kojima nudite svoje proizvode. Velika je razlika između vas i, recimo, mene. I da imam ideju, teško bih mogao doći do pravih ljudi na televiziji, što vama vjerojatno nije problem.
– Dobro, kad bih htio objaviti seriju članaka u novinama, vjerojatno bih imao isti problem. Ovo što je sad krenulo oko vanjskih produkcija – odjednom svi zovu i nude svoje ideje – ljudi valjda čitaju o svotama koje se vrte oko toga posla pa misle da je to kao pekarnica ili pizzeria i da to može svatko raditi. Zapravo ne može, treba veoma mnogo iskustva, ali treba okupiti i ekipu dobrih profesionalaca kakvih u Hrvatskoj nema previše pa da projekt uspije. Posebno ako tvrtka želi proizvoditi originalne formate i možda izaći izvan hrvatskog tržišta. Naša tvrtka ima malo brendova, ali oni koje imamo trajni su i dižu vrijednost same tvrtke i projekata. Piramida je sad osvajanjem Zlatne ruže to najbolje pokazala, a mi ćemo i dalje pokušavati raditi samo kvalitetne i prepoznatljive proizvode.

Može li se u ovom poslu živjeti samo od hrvatskog tržišta?
– Vjerojatno može, samo je pitanje možeš li uvijek kad zatreba imati pravu ideju. Nitko nam nije mogao jamčiti da će Piramida biti ovako uspješna. Posljednjih dana čuo sam razna iskustva autora nekih uspješnih svjetskih proizvoda. Primjerice, autori Milijunaša su ga stvarali devet mjeseci, dvije godine su tražili tko će to emitirati. I kad su razmišljali o mogućim televizijama zapravo su u glavi imali samo Veliku Britaniju. Nikad nitko ne kaže odmah da ima svjetski format. Ako proizvod ne prođe dobro na domaćem tržištu prije svega, nema od njega ništa.

Dijelite li dobit od Piramide na druga tržišta s HTV-om?
– Ne, Piramida je samo u Hrvatskoj koprodukcijski proizvod s HTV-om, a dobit od prodaje formata na druga tržišta pripada Castor multimediji. Jedino kada bi HTV prodao ovo naše hrvatsko izdanje nekoj drugoj televiziji dijelili bismo dobit. Ali to nam nije cilj jer želimo da se na svim tržištima rade posebne emisije. Castor je vlasnik ideje, koncepta i formata i samostalno dogovara prodaju franšiza s produkcijskim kućama ili televizijama.

U nekim drugim zemljama Piramida se emitira na javnim televizijama. Jeste li tamo morali ići putem javnog natječaja?
– Ne, recimo Slovenci su me zvali i rekli da bi otkupili format. Priča o javnom natječaju za ovaj tip posla po meni je totalni promašaj. Nije riječ o tome tko, recimo, ima jeftiniji papir, nego tko ima ideju koja može funkcionirati. Primjerice, BBC nema javnog natječaja, već ljude koji su unutar kuće zaduženi za odlučivanje o novim projektima. Njima dolaze i ljudi iz kuće kao i nezavisni producenti s idejama, a oni imaju odgovornost da odlučuju koliko će se to platiti te gdje i kada će se to prikazivati.

Njihov zakon je vjerojatno drukčiji od našeg. Zakon o HRT-u predvidio je da se svaka vanjska produkcija uzima preko natječaja.
– Ne komentiram sada zakon, samo kažem da je to potpuno neprimjereno, a na HTV-u je da odluči kako će surađivati s nama. Ako HTV odredi da će biti javni natječaji, ići ćemo na javne natječaje.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Koliko je osvajanje jedne ovakve nagrade utjecalo na čitav posao? Stižu li već nove ponude?
– Apsolutno, već imamo veliki broj ponuda i sad smo u slatkoj poziciji da moramo odlučivati kako ćemo dalje s Piramidom. Regija je pokrivena, a sad ostaje mogućnost ili da nađemo jakog svjetskog distributera i prepustiti mu da se brine za tržište ili ćemo segmentirati tržište po sistemu regija ili govornih područja i odrediti nekoliko partnera.

Na sjednicama Programskog vijeća HRT-a sve se češće mogu čuti zahtjevi da vas se zaposli na HTV-u umjesto što se otkupljuje Kontraplan.
– Oni tvrde da se ne može raditi u informativnom programu kao vanjski suradnik. Ako je to istina, a na HTV-u tvrde da nije, onda je i to apsolutno neprimjereno trendovima u svjetskom televizijskom biznisu. Larry King nije zaposlenik CNN-a iako radi možda najgledaniju svjetsku političku talk show emisiju. David Frost nije zaposlenik BBC-a, čak ne radi ni u koprodukciji već emisije radi u privatnoj produkciji i BBC-u predaje gotove kasete za emitiranje.

Kako stoje stvari s krađama na medijskom tržištu?
– To je definitivno najosjetljivije područje, posebno u zemljama koje nemaju sređena intelektualna prava. U takvim zemljama znaju se krasti formati, nekad u potpunosti, a nekad djelomično, ali nemaju takav uspjeh. Imali smo situaciju u Srbiji gdje je krenulo nešto slično Piramidi dva tjedna prije nego što se ona počela prikazivati tamo. No nakon što smo krenuli, njihova emisija je propala, a na tužbu se nismo odlučili jer bi to u Srbiji bio uzaludan posao. Nešto slično se dogodilo u Makedoniji gdje je pola sezone prije Piramide išla emisija Parlament koja je bila nepotpisana. Kada smo poslali upozorenje da krećemo na jesen, oni su prestali raditi. No sada nakon Zlatne ruže teško da će se netko u svijetu usuditi ukrasti naš format.

Jesu li vaše emisije preplaćene?
– Ne, možda bismo pola u šali, a polja u zbilji sada mogli reći da su premalo plaćene. Kada HTV plati sve i ono što nama ide i dodatne troškove, na kraju sezone od reklama i telefonskih poziva ima povrat pet do šest puta veći od svih tih troškova. Piramida je apsolutno najprofitabilniji projekt HTV-a u posljednjih nekoliko godina. U 3 sezone emitiranja samo od poziva je zarađeno 3 milijuna eura, a od reklama se zaradi oko 50 tisuća eura po emisiji.

Najavili ste da imate novi projekt u pripremi. Hoćete li ga nuditi samo HTV-u ili i nekim drugim televizijama u Hrvatskoj?
– Još ćemo to vidjeti, ali mislim da ćemo ići najprije prema HTV-u.

Zašto, zbog tih susretljivih ljudi na HTV-u s kojima ste prijatelji ili zbog nečeg drugog?
– Najprije, s tim ljudima nismo prijatelji nego ih poznajemo iz poslovnih odnosa. Osim toga, mislimo da je ovaj format kojeg radimo po načelu ‘zabava sa sadržajem’ najprimjereniji HTV- u.