Rashodi državnog proračuna s krajem srpnja dosegnuli su 98,3 milijarde kuna. U odnosu na prošlu godinu to je 7,4 milijarde kuna ili osam posto više, ali dinamika proračunskih plaćanja na tragu je lipanjskog rebalansa koji je u prvom redu bio potaknut sanacijom dijela dugova u okviru zdravstvenog sustava.

Rebalansom su naviše korigirani i planovi prihoda (za 3 mlrd.), dok je na rashodnoj strani originalni plan povećan za 9,4 milijarde, na 167,4 milijarde.

Tako je na kraju prošlog mjeseca izvršenje bilo na nepunih 59% cjelogodišnjeg plana i uz tu dinamiku u ostatku godine bi se ostalo u okvirima tekućega plana. Najveće povećanje bilježi, očekivano, Ministarstvo zdravstva s 13,6 milijardi kuna rashoda u prvih sedam mjeseci.

U isto vrijeme lani iznosili su 8,1 milijardu. Kako plan za 2021. za resor zdravstva nakon lipanjske revizije iznosi 20,2 milijarde, na kraju srpnja ono je na 65 posto plana, ali to se dijelom može pripisati i dogovorenoj dinamici plaćanja dijela dospjelih dugova veledrogerijama.

Istodobno, najveći pad rashoda u odnosu na lani bilježi se kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, putem kojeg se provode mjere za očuvanje radnih mjesta, a koje su za prvog pandemijskog udara lanjskog proljeća bile najmasovnije. U sedam mjeseci rashodi HZZ-a iznosili su 5,6 milijarde, 1,9 manje nego lani.