Na sve oskudnijem igralištu na kojem se kamatni prihodi godinama tope pod plimnim valom jeftinog novca, bankari nemilice stežu remen tražeći nove izvore prihoda. Pored provizija i naknada zlatni rudnik pronašli su u prekoračenjima po tekućim računima.

Iskoristivši rupu u zakonu, u potihom klizanju s dopuštenih na tzv. prešutna prekoračenja otišle su korak predaleko na štetu klijenata i financijskog sustava, alarmiravši tako HNB da izvadi tešku artiljeriju i krene u izmjene zakona.

70 posto građana u nekoj vrsti prekoračenja

Banke dobile okružnicu: Pripremaju se nova pravila za prekoračenja po tekućem računu

Prekoračenje

Što nakon prešutnog minusa? Problem banaka nije traženje profita već ustaljena praksa lova u mutnom

najskuplje zaduživanje

Prešutno prekoračenje: Banke građanima uzele oko 350 milijuna više nego što su trebale, slučaj će ići na sud?

Sada se s pravom postavlja pitanje hoće li obuzdavanje poplave prešutnih prekoračenja koji su nerijetko dosezali 300 posto primanja, a koje regulator traži da se vrate u gabarite do 1500 kuna, utjecati na osobnu potrošnju, životni standard i konačnici BDP?

Kad je na valu nezadovoljstva javnosti s kreditima u švicarskom franku SDP-ov ministar financija Slavko Linić ušao u ring s bankarima, Zakon o potrošačkom kreditiranju postavio je jasne granice u korist zaštite potrošača.

Tada je, između ostalog, definirana promjenjiva kamatna stopa (i kada se može mijenjati), a uređena su i prekoračenja. Ono dopušteno definirano je kao raspoloživ iznos na temelju ugovora o tekućem računu ovisan o bonitetu klijenta za koji je banka dužna omogućiti 12 mjeseci otplate (umjesto odjednom).

Prešutna prekoračenja zamišljena su kao iznimka kada klijent na raspolaganje dobiva osjetno više od trenutnog stanja na računu ili dopuštenog minusa.

Pritom je ključna razlika što je dopušteno prekoračenje ugovor o kreditu s ograničenom efektivnom kamatnom stopom, postupnom otplatom u slučaju ukidanja i provjerom boniteta.

S druge strane, kod prešutnih prekoračenja nije riječ o kreditu; banka stavlja na raspolaganje bitno više novca, nije ograničena bonitetom ni limitima efektivne kamate, a u slučaju smanjenja plaće ili otkaza, nužno ne vrijedi pravilo da klijent može dug vratiti u roku godine dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Negdje krajem 2017. pošto je HNB donio odluku o efektivnoj kamatnoj stopi, dva proizvoda stopila su se u jedan – prešutna prekoračenja.

U toj tranziciji banke su prošle bitno bolje: de facto isti proizvod samo pod drugim imenom otad im donosi 30-ak posto više novca, a klijenti više nemaju gotovo nikakve zaštite u slučaju da stvari krenu nizbrdo.

Provedena anketa

Slika koju je regulator dobio (nakon ankete provedene među kreditorima) izgleda poprilici ovako: građani imaju otvoreno 2,6 milijuna tekućih računa na koje im stižu plaće, mirovine i druga redovna primanja, a čak 70 posto klijenata ima odobreno prekoračenje, u 95 posto slučajeva to je prešutno.

Ocrtalo se u praksi svaki drugi klijent s odobrenim prekoračenjem ujedno ga i koristi, u prosjeku oko 65 posto pa se krajem lipnja ‘vrtilo’ oko 6,4 milijarde kuna prekoračenja po transakcijskim računima.

Ukratko, uz prosječna mjesečna primanja od 5160 kuna, odobreni minus iznosi još 10.500 kuna, od čega klijent koristi 6750 kuna (koje će tek zaraditi u budućnosti).

Razloge regulatorove odluke da se umiješa u ugovorni odnos klijenta i banke izgledno treba tražiti prije u bitno narušenom kreditnom segmentu, nego u samoj zaštiti prava potrošača.

Korona kriza nagrizla je prihode građana i mnogi su posegnuli za moratorijima, a nedavna anketa EOS-a pokazala je da se u pandemiji petina građana dodatno zadužila, mnogi među njima klizanjem u minus. Niz je to razloga da se u HNB-u upale alarmi do te mjere da prema Vladi pokrene inicijativu korekcije zakona.

“Vjerujemo da ćemo u komunikaciji s bankama, i novom zakonskom regulativom omogućiti s jedne strane, veću zaštitu potrošača, a s druge strane, za banke manje rizike od neprihodujućih kredita (s obzirom na to da je važećom regulativom dozvoljena mogućnost instantnog vraćanja cjelokupna sume ‘minusa’ unutar režima prešutnog prekoračenja, ukoliko banka zaključi da korisnik – zbog npr. otkaza, bolovanja i sl. – više ne može koristiti ovaj financijski proizvod)”, kažu iz HNB-a.

Tu je i pitanje pravnih reperkusija jer je izvjesno da dio potrošača kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva, nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji ulazi korištenjem tog prekoračenja.

“U navedenom slučaju ne radi se o nezakonitom postupanju banaka”, ističe regulator, “jer je analiza rezultata konkretno provedenog ispitivanja HNB-a u odnosu na važeću regulativu, pokazala da su prakse banaka prema kojima se uglavnom odobravaju prešutna prekoračenja proizašle iz nedovoljno jasne i nedorečene regulative”.

Dodaju pak da ako smatraju da su oštećeni, klijenti se mogu obratiti sudu.

“U tom pogledu HNB nije procjenjivao rizik potencijalnih sudskih sporova”, poručuju.

Na pitanje hoće li obuzdavanje prešutnih minusa do 1500 kuna (ili da banke ponude alternativni kreditni proizvod sa svom lepezom zaštite potrošača) ugroziti standard i posljedično najvažniju sastavnicu BDP-a, u HNB-u odgovaraju da ne očekuju utjecaj na potrošnju.

“S obzirom na to da bi se prema najavljenoj inicijativi za postojeće ugovore o tekućem računu propisala primjena ograničenja EKS-a i obveza otplate smanjenog ili ukinutog prešutnog prekoračenja na 12 mjeseci, ne vidimo da bi se takve promjene mogle direktno odraziti na povećanje kredita potrošačima.

S druge strane, ako govorimo o novim ugovorima o tekućim računima, smatramo da bi nove odredbe o prešutnim prekoračenjima motivirale banke da novim klijentima prvenstveno nude dopuštena prekoračenja, a ne prešutna, jer je kod dopuštenih prekoračenja osiguran veći stupanj zaštite potrošača”, napominju.

Stav HUB-a

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da banke podržavaju sve inicijative koje omogućavaju unapređenje sustava zaštite potrošača i dodatno sprečavanje prekomjernog zaduživanja te će nastaviti postupati u skladu s uputama regulatora.

Poslovanje banaka, kažu, usklađeno je s aktualnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem računu.

Prešutno prekoračenje je, podsjećaju, fleksibilan proizvod namijenjen onim klijentima koji dodatne izvore sredstava trebaju u vrlo kratkom vremenskom roku i uz minimalne procedure, zbog čega je skuplji u odnosu na druge vrste kredita, kao i da su banke i do sada “individualno pristupale klijentima s ponudama različitih mogućnosti otplate obveza u slučaju financijskih poteškoća“.