Do kraja 2022. godine mi trebamo ispuniti toliko mjerila koja će osigurati povlačenje 46 posto ukupne omotnice, što je jako dobra vijest jer to znači da ćemo u početku ovog perioda iskoristiti najviše sredstava, zaključio je Marić
Ministar financija Zdravko Marić sinoć je gostovao u RTL-u Danas.
Podsjetimo, Marić nije prihvatio prijedloge Nacionalne udruge ugostitelja o snižavanju PDV-a na piće i uvažavanju troška rada kao poreznog odbitka. Zašto nije udovoljio željama ugostitelja?
Ministar financija Zdravko Marić sinoć je gostovao u RTL-u Danas.
Podsjetimo, Marić nije prihvatio prijedloge Nacionalne udruge ugostitelja o snižavanju PDV-a na piće i uvažavanju troška rada kao poreznog odbitka. Zašto nije udovoljio željama ugostitelja?
“Nije sad samo pitanje udovoljavanja i neudovoljavanja želja. Mislim, ovo je tema, uvijek nekako završimo na tom PDV-u. Cijelo vrijeme apostrofiram i za sektor ugostiteljstva, kao i sve druge djelatnosti, ova vlada je u proteklom, pa i ovom mandatu, unatoč pandemiji provodila nekoliko krugova poreznog rasterećenja kako bi stimulirala aktivnosti, zapošljavanje, dizanje plaća… Naravno, na tragu svega toga radimo i dalje, a ugostitelji uvijek dođu s tim prijedlogom da je jedina isključiva varijabla PDV-a. Jedan od sugovornika u prilogu je bio suvlasnik restorana. Odmah da demistificiramo stvari. Dakle, kompletni smještaj u turizmu, kompletna prehrana i usluživanje je već na sniženoj stopi. Mi ovdje govorimo samo o barovima”, rekao je Marić.
Kolika bi to cifra bila?
“Mi govorimo o okvirno negdje gotovo pola milijarde kuna. Sada, podaci s kojima raspolažemo u proteklih godinu dana, sigurno da je pandemija upravo na sektor ugostiteljstva imala značajniji udio, međutim, znate da je sektor ugostiteljstva od prvog dana prepoznat u našim mjerama. I u onom trenutku kad je bilo horizontalno za sve sektore, a do dana današnjeg ugostiteljstvo je jedan od onih rijetkih koji je primatelj mjera kako očuvanja radnih mjesta tako i pokrivanja fiksnih troškova.”
O PDV-u se puno pričalo i u prošlom mandatu ove vlade, bilo je obećano da će se smanjiti opća stopa PDV-a. Na kraju nije došlo do toga. Je li to uopće više tema? Evo što je Marić kazao.
“To trenutno nije u programu vlade. Podsjetit ću, bilo je snižavanje stope poreza na dohodak, poglavito za mlade, znate da je to sve stupilo na snagu i da je to već konzumirano. Mladi tome mogu posvjedočiti, rekao bih i da su ugodno iznenađeni bili s povratima poreza. Ono što slijedi, kad se stvore uvjeti za to, u programu vlade je zapisano i da snižavanje PDV-a ide općenito na svu hranu, ali vidjet ćemo kada i na koji način ćemo to provesti.”
Brine li ga epidemiološka situacija i mogući naprasni završetak turističke sezone?
“Mislim da zaista trebamo svi ponaosob doprinijeti da do toga ne dođe. Ne govorimo ovdje samo o turizmu nego i svim drugim djelatnostima. Treće tromjesečje je općenito u gospodarskoj aktivnosti ono najjače. Vrlo brzo nam se djeca vraćaju u školske klupe. Zaista imamo puno segmenata o kojima moramo skrbiti da konačno izborimo tu pobjedu nad virusom i da možemo normalno živjeti”, odgovorio je ministar financija.
Plan B nije na prihodovnoj strani, nego rashodovnoj. Gdje postoji prostor za rezanje?
“To je plan A. Prihodna strana, uvijek se nekako na nju fokusira. Mislim, siguran sam da će ona dati svoj doprinos. Porezno rasterećenje je evidentno pokazalo. Mi na rashodnu stranu moramo staviti naglasak da rashode držimo pod kontrolom. I danas smo u vladi imali jedan interni sastanak, u četvrtak bi na sjednici trebali biti limiti za izradu proračuna za iduće tri godine. Kolege su pokazale maksimalnu susretljivost jer moramo jednostavno uklopiti sve naše apetite i limite u mogućnosti.”
Zna li se što je prvo?
“U pravilu govorimo o tim rezanjima. U proteklom mandatu, ono što je država najviše srezala i moram priznati, jako sam ponosan na to, to su troškovi kamata. Četiri milijarde kuna u četiri godine, to nije mali iznos, a još dosta plaćamo u kamatama i činit ćemo sve da ih i dalje smanjujemo. Postoje naravno i neke stavke rashoda, krenite od one najveće, mirovine. To nije nikada niti će biti tema bilo kakvog rezanja”, dodao je Marić.
Europska komisija prihvatila je hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Koja je iduća faza? Kad stižu prva sredstva i na što će se koristiti?
“Krajem kolovoza vlada će ovlastiti ministra financija na potpisivanje financijskog sporazuma s EU. Nakon toga očekujem već u rujnu onih 13 posto predujma, negdje oko 820 milijuna eura koji će sjesti. Do kraja godine Hrvatska mora ispuniti 34 mjerila koja je sama između ostalog popisala u tom dokumentu, to je temelj i osnova za povlačenje dodatnih 700 milijuna eura u prvoj polovici iduće godine. Do kraja 2022. godine mi trebamo ispuniti toliko mjerila koja će osigurati povlačenje 46 posto ukupne omotnice, što je jako dobra vijest jer to znači da ćemo u početku ovog perioda iskoristiti najviše sredstava”, zaključio je Marić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu