Optimizam brojnih uglednih ekonomskih analitičara još s kraja prošle godine, kada su uvjeravali da se gospodarska kriza izazvana pandemijom koronavirusa bliži kraju i da u ovoj godini slijedi možda i blag oporavak, pokazuje se nije bio realan.

Nitko nije računao da će s proizvodnjom cjepiva ići sporo i da će se već u startu zakomplicirati i usporiti isporuke naručenih količina. Sve to prelijeva se i na daljnji gospodarski život, pa u glavnim europskim članicama korigiraju očekivanja i potiču nove mjere i “anticovid-cjepiva” za svoje gospodarstvenike.

U hrvatskom slučaju, izvoz postaje još važniji, pa je HBOR za naše izvoznike ishodio u pregovorima s Bruxellesom još povoljnije uvjete za svoje garancijske programe.

Prema jučerašnjoj objavi, u okviru Mjera Covid-19 povećana je visina pokrića kod osiguranja portfelja kredita za likvidnost, i to značajno.

HBOR će ubuduće umjesto 50 posto preuzeti čak do 90 posto rizika povrata iznosa glavnice kredita koje će poduzetnici kroz ovaj program podići kod neke od 13 poslovnih banaka koje s HBOR-om kao osigurateljem imaju zaključen sporazum.

Ta vijest pozitivno je dočekana od izvoznika, jer je program i do sada bio uvažavan, budući da bankama daje osiguranje od neizvršenja obveze po ugovorenoj liniji, a mogućnost korištenja je bila na raspolaganja za poduzetnike iz svih sektora gospodarstva, uključujući i one iz turističke niše.

Prema propozicijama, u slučaju aktivacije osiguranja HBOR će, ovisno o slučaju, pokriti bankama do 90 posto glavnice kredita, dok kod manje razine pokrića osiguranjem može biti namirena i ugovorena kamata.

Osim visine pokrića police osiguranja izvozničkih kredita za likvidnost, smanjen je i postojeći kriterij minimalnog udjela izvoza u ukupnim prihodima, sve kako bi se otvorilo mogućnost korištenja te mjere što većem broju poduzetnika, te će od sada umjesto 20 posto pokriće osiguranja portfelja kredita imati i oni s najmanje 10 posto izvoznih prihoda.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Korigiran je i prag za korištenje ovog osiguranja i za tzv. posredne izvoznike, dobavljače koji ostvaruju po novome najmanje 20 posto prihoda prodajom izvoznicima, a taj je uvjet do sada bio postavljen na 40 posto prihoda.

Dodatno je za poduzetnike i kredite kod kojih model portfeljnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika nije primjenjiv, uvedena i mogućnost odobrenja pojedinačnog osiguranja kredita.

Raniji uvjeti koje izvoznici trebaju zadovoljiti za dobivanje HBOR-ovih garancija za povoljne kredite za likvidnost ostaju na snazi – od toga da tvrtka do 31. prosinca 2019. nije smjela biti u teškoćama, kao i da su potrebe za obrtnim sredstvima rezultat otežanog poslovanja u uvjetima koronakrize.

Novost je i da HBOR uvodi mogućnost subvencioniranja troška premije osiguranja, što, ovisno o visini kredita, također predstavlja pomoć izvoznicima. Prema podacima iz dokumentacije o uvjetima ove mjere dosutpna je informacija da je maksimalan iznos subvencije 800 tisuća eura.

Ovu opciju moći će koristiti izvoznici i posredni izvoznici uz uvjet da od 31. ožujka prošle godine do zadnjeg dana u prethodnom mjesecu prije podnošenja zahtjeva nisu smanjili broj zaposlenih za više od 20 posto u slučaju kada je riječ o velikim poduzetnicima, odnosno više od 50 posto kad su posrijedi mali i srednji poduzetnici. Uvjet je i da nemaju dopjelih dugova državi.

Samo za nove korisnike

Dobre vijesti iz HBOR-a ne odnose se na postojeće korisnike polica osiguranja za izvozničke kredite za obrtni kapital, nego samo na one koji će tek aplicirati.

No, valja reći i da su povoljniji uvjeti za police osiguranja iz ovog Covid-paketa na raspolaganju zainteresiranim izvoznicima samo do 30. lipnja ove godine, naravno, ne dođe li do novog prolongiranja roka primjene, kao što je već jednom bio slučaj, budući da je prethodno rok korištenja mjere bila predviđen do 31. prosinca prošle godine.

Nije, tvrde upućeni, isključeno da se, nastavi li se trenutno usporavanja intenziteta cijepljenja stanovnika zemalja EU i ponovnog odgađanja širenja epidemije, korišenje ovakvih povoljnih aranžmana za gospodarstvenike uz blagoslov Europske Komisije produlji za još neko vrijeme, najvjerojatnije za dodatnih pola godine. No, službeno za sada o tome nema informacija.

“Uz to što je HBOR tijekom 2020. godine u okviru Covid mjera odobrio gotovo 1,3 milijarde kuna kredita, zahvaljujući HBOR-ovom osiguranju portfelja kredita banke su poduzetnicima odobrile više od 1 milijarde kuna kredita za likvidnost.

Subvencijom troškova premije osiguranja snizit ćemo poduzetnicima troškove financiranja, a vjerujem da će značajno povećanje udjela rizika koje HBOR preuzima dodatno potaknuti banke na odobrenje kredita i pomoći očuvanju likvidnosti naših poduzetnika te radnih mjesta”, izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Oko 60 posto kredita

Spomenutih milijardu kuna kredita odobrenih od travnja 2020. uz ovo osiguranje, prema HBOR-ovim podacima, odnosi se na ukupno 60 kredita.

Prosječna je vrijednost kredita pri tom iznosila nešto više od 16 milijuna kuna, s time da je taj prosjek u slučaju velikih poduzetnika oko 23 milijuna kuna, dok je kod malih i srednjih poduzetnika, na koje se odnosi gotovo polovica odobrenih kredita, većina odobrenih kredita bila u rasponu od 750 tisuća do 6 milijuna kuna.

Sektorska struktura poduzetnika kojima su bili odobreni krediti uz HBOR-ovo osiguranje pokazuje i da je gotovo polovica kredita odobrena izvoznicima iz prerađivačke industrije (46%), dok se na izvoznike iz sektora turizma odnosi 28 posto kredita, a poljoprivredu 10 posto, a 16 posto na ostale industrije.

“HGK podržava sve programe HBOR-a usmjerene olakšanju poslovanja izvoznika pa tako i ove danas objavljene u okviru mjera COVID-19. Povećanje visine pokrića kod osiguranja portfelja kredita za likvidnost te smanjivanje uvjeta minimalnog potrebnog udjela izvoznih prihoda kako bi mjera postala dostupna što većem broju izvoznika, zasigurno će rezultirati olakšavanjem rješavanja njihovog problema likvidnosti te očuvanja radnih mjesta, a bankama se na taj način smanjuje rizik povrata što bi ih u konačnici trebalo potaknuti na odobravanje još više kredita, poručuju iz HGK.