Studija koja se bavila reakcijama na covid-19 širom svijeta otkrila je, tvrdi se u zaključku, da obavezni lockdown početkom pandemije možda nije pridonio usporavanju bolesti više nego neke dobrovoljne mjere, kao što su socijalna distanca ili izbjegavanje putovanja. Recenzirana studija objavljena je u časopisu European Journal of Clinical Investigation 5. siječnja i analizirala je porast broja slučajeva koronavirusa u deset zemlja početkom 2020. godine, piše Newsweek, a prenosi Index.

Iscurile informacije sa video-konferencije

Merkel: Stvar nam se otela kontroli, zar ne možemo zabraniti putovanja ili zatvoriti granice?

Studija je uspoređivala slučajeve u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u, zemljama koje su provodile lockdown, i zatvaranje kompanija sa slučajevima u Južnoj Koreji i Švedskoj, koje su imale blaže mjere na dobrovoljnoj osnovi. Cilj studije bio je analizirati učinak blažih ili strožih mjera na promjene u ponašanju pojedinca i suzbijanje prijenosa virusa.

Istraživači su koristili matematički model za usporedbu zemalja sa strožim i blažim mjerama i zaključili da “nema jasnog i značajnog blagotvornog učinka restriktivnijih mjera na porast broja slučajeva u bilo kojoj zemlji”.

“Ne dovodimo u pitanje ulogu svih javnozdravstvenih intervencija, ni koordinirane komunikacije o epidemiji, ali ne uspijevamo pronaći dodatnu koristi od zabrane izlazaka iz domova i zatvaranja poduzeća”, kažu istraživači.

Studija ima ograničenja

Međutim, priznaju da studija ima i ograničenja i napominju da nije “jednostavno uspoređivati više zemalja”, budući da nacije mogu imati različita pravila, kulture i odnose između građana i vlade”.

tvrdi bild

Njemačka ostaje u tvrdom lockdownu do Uskrsa? Merkel: Moramo zaustaviti ovaj britanski virus

Studiju su proveli istraživači povezani sa Sveučilištem Stanford, a jedan od autora je Jay Bhattacharya, profesor medicine i ekonomije koji je još od ožujka glasni protivnik lockdowna. Bhattacharya je također među znanstvenicima koji su napisali Deklaraciju iz Grat Barringtona, kontroverznu izjavu koja je ohrabrila nacionalne vlade da ukinu lockdowne kako bi se dosegnuo kolektivni imunitet među mladim i zdravim ljudima, dok bi se zaštita fokusirala na starije.

Zbog konteksta, treba napomenuti da su druge studije nasuprot tome utvrdile da je lockdown spasio milijune života.

Imperial College: Lockdown je spasio živote

Studija istraživača s londonskog Imperial Collegea, objavljena u časopisu Nature u lipnju prošle godine, pokazala je da se uvođenjem lockdowna početkom pandemije širom Europe spasio 3.1 milijun života.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Ovi podaci pokazuju da bi bez intervencija, poput lockdowna i zatvaranja škola, moglo biti mnogo više smrtnih slučajeva zbog covida-19. Stopa transmisije opala je s visokih razina na kontrolirane razine u svim europskim zemljama koje proučavamo. Potrebno je pažljivo razmotriti kontinuirane mjere potrebne da bi se prijenos virusa SARS-CoV-2 držao pod kontrolom”, rekao je u lipnju dr. Samir Bhatt, autor studije Imperial Collegea.

Druga studija, objavljena uz taj izvještaj u Natureu, koju su proveli znanstvenici u SAD-u, pokazala je da se ranim uvođenjem lockdowna u Kini, Južnoj Koreji, Italiji, Iranu, Francuskoj i SAD-u izbjeglo 530 milijuna zaraza koronavirusom.

Lockdown je također vrlo politizirano pitanje diljem SAD-a. Neki republikanski čelnici, uključujući guvernere Floride i Mississippija, Rona DeSantisa i Tatea Reevesa, žestoko su se protivili nacionalnom zatvaranju kako bi se suzbilo širenje covida-19. U saveznim državama u kojima su na vlasti demokrati,  kao što su New York i Kalifornija, lockdown je od ožujka bio stalni dio borbe protiv koronavirusa.

Prema anketi koju su 24. prosinca proveli Vox i Data for Progress, više od polovice Amerikanaca izjavilo je da bi podržalo nacionalni lockdown u trajanju od mjesec dana. No, novoizabrani predsjednik Joe Biden rekao je u studenome da ne namjerava uvesti nacionalni lockdown nakon što preuzme dužnost 20. siječnja.

“Neću zatvoriti gospodarstvo, zatvorit ću virus. Ne vidim nijednu okolnost koja bi zahtijevala potpuni nacionalni lockdown. Mislim da bi takvo nešto bilo kontraproduktivno”, rekao je Biden.

SAD je dosad imao više od 25 milijuna slučajeva covida-19 i gotovo 420.000 preminulih, prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins.