Europska unije još je krajem prošle godine zacrtala svoj već svima poznat put – konverziju ekoloških izazova u jedinstvenu priliku za pravednu i uključivu energetsku tranziciju.

Europski zeleni plan svojim ambicioznim ciljevima do 2050. predstavlja instrument stvaranja prvog klimatski neutralnog kontinenta – Zelene Europe.

Okvirni plan mjera iskorištavanja prirodnih resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo, zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja je kvantificiran potrebnim ulaganjima i izvorima financiranja.

Obuhvaćeni su svi gospodarski sektori, a posebice promet, energetika, poljoprivreda, održavanje i gradnja zgrada, ali i industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Uz novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., dodatkom za Europu nove generacije, EU udvostručuje svoj dosadašnji proračun na dva načina: Mehanizmom za oporavak i otpornost i Fondovima regionalne politike Europske unije.

Financijska pomoć EIB-a

S jedne strane Mehanizam za oporavak i otpornost temelji se na rješavanju klimatske i okolišne krize kao prilike za razvoj zelenog gospodarstva te digitalnoj tranziciji kao jamstvu socijalne i gospodarske otpornosti, a s druge strane, u okviru kohezijske politike ulaganja za razdoblje od 2021. do 2027., EU će biti usmjerena na pet glavnih ciljeva – promicanje inovativne i pametne gospodarske preobrazbe, zeleniju Europu s niskom razinom ugljika, jačanje mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a, provedbu europskog stupa socijalnih prava te jačanje održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja.

Projekti u području energetike, okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama poticat će niz segmenata od kojih se najviše pozornosti usmjerava na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo i zelenu infrastrukturu te sinergiju digitalizacije i energetske tranzicije za pametne i održive gradove i sela.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Europska investicijska banka (EIB) objavila je Plan ulaganja klimatske banke za razdoblje od 2021. do 2025. EIB financiranjem od bilijun eura do 2030. daje snažan pečat Europskom Zelenom planu i nudi pomoć u stvaranje europskog klimatski neutralnog kontinenta.

Plan također opisuje potrebu za usmjeravanjem sredstava prema regijama čija gospodarstva još uvijek ovise o energetski intenzivnim industrijama, poput rudnika ugljena ili proizvodnje čelika. Smatraju da će se takve regije najteže prilagoditi novoj zelenoj ekonomiji, a žele postići pravednu tranziciju.

Kako bi to bilo moguće, uz socijalnu jednakost, istaknut je segment ulaganja u resurse, obrazovanje, stvaranje radnih mjesta ljudima čija je egzistencija ugrožena prijelazom na ekonomiju s niskim udjelom ugljika i utjecajima klimatskih promjena.

Prema nedavno predstavljenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatska se do 2030. godine vidi kao konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

S druge strane, u novom EU razdoblju 2021. – 2027. očekuje nas dvostruko više sredstava i snažan naglasak na temama razvoja inovacija, digitalizacije i zelenog gospodarstva. Tako će Hrvatska u razdoblju 2021. – 2027. imati na raspolaganju 24 milijarde eura, za razliku od 10,7 milijardi eura dostupnih u razdoblju 2014. – 2020.

Pred nama je još i donošenje Nacionalnog Plana za oporavak i otpornost kao ključnog dokumenta za dobivanje potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Integriranjem mjera iz Europskog Zelenog plana u Nacionalni Plan za oporavak i otpornost potaknule bi se gospodarske aktivnosti, inovacije i razvoj.

Prilika za zelena ulaganja

No, nažalost, to nama ne ide baš tako jednostavno. Već sada je evidentno kašnjenje u donošenju i provedbi politika, neusklađenost različitih razvojnih dokumenata, ali i nedovoljno jasni odgovori kako će ostvariti prilično ambiciozne ciljeve.

Ovi izazovi otvaraju jasno pitanje: Hoće li Vlada uspjeti iskazati svoju volju za prihvaćanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine i prigrliti Zelenu Hrvatsku?

Koliko je važno dobro se pripremiti, i to na vrijeme, istaknuo je i direktor Europske investicijske banke za jadransku regiju Miguel Morgado govoreći na konferenciji Europski plan oporavka u studenom 2020.

Istaknuo je da se za 70% sredstava koji će biti na raspolaganju moramo obvezati do 2022. kako bismo ih stigli na vrijeme povući.

S druge strane, za provedbu su nužna stručna znanja, politička volja i značajne investicije, uključujući javne i privatne.

Osim donošenja različitih strategija, koje su u konačnici samo lista lijepih želja, čini se da u Hrvatskoj vlada jako niska razina ambicije za dekarbonizaciju, institucijski kapacitet za koordinaciju različitih politika je ograničen, a investicije nisu detaljno razrađene.

Iz svega navedenog, integracija mjera u Nacionalni Plan za oporavak i otpornost predstavlja veliki izazov, a preostaje vidjeti kako će teći njegova provedba.

Hrvatska zasad samo pokazuje želju za zelenom energetskom tranzicijom, ali bez jasno određenih investicijskih prioriteta i dostupnih osiguranih sredstava. Postojeći strateški projekti su uglavnom tradicionalni i bez uspostavljene veze sa zelenom tranzicijom.

Unatoč svim izazovima, jasno je da nam se pruža prilika za pokretanjem zelenog vala ulaganja. Njega mora nositi proizvodnja čiste energija s posebnim naglaskom na fotonaponsku tehnologiju, geotermalnu energiju i vodik, dubinska energetska obnova fonda zgrada s ciljem povećanja energetske učinkovitosti te proces digitalizacije za razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja energije, ali i koncepta pametnih gradova i sela.