U Dubrovniku i široj okolici (baš kao i duž cijele jadranske obale) potresi su uzrokovani relativnim pomacima jadranske mikroploče prema Dinaridima, izjavio je poznati hrvatski sezmiolog Marijan Herak za Večernji list.

Nakon snažnog potresa jutros

Krešimir Kuk: Znam da je građanima teško. Još će se tresti, s vremenom sve slabije

Ta se mikroploča pomiče prema sjeveru-sjeveroistoku i ujedno sporo rotira suprotno od smjera kazaljke na satu oko pola u sjevernoj Italiji. U takvom kompresijskom dinamičkom okviru došlo je do stvaranja niza reversnih rasjeda duž kontaktne zone mikroploče i Dinarida, na kojima se povremeno događaju vrlo jaki potresi. Pri rotaciji pomaci su, naravno, to veći što ste udaljeniji od središta vrtnje pa su zato potresi u južnoj Dalmaciji veći i češći nego na sjevernom Jadranu. Zato je i potresna opasnost u Hrvatskoj najveća upravo na području južne Dalmacije.

Za šire dubrovačko područje imamo vrlo dobar katalog potresa koji seže stoljećima u prošlost. Dubrovački potres iz 1667. godine svima je poznat. To je najjači potres u Hrvatskoj za koji znamo da se sigurno dogodio. Posljednji jači potres u području od Pelješca do Ulcinja bio je 1996. godine između Stona i Slanog, magnitude 6.0. Prije njega dogodio se 1979. veliki crnogorski potres s magnitudom 7.0. Dubrovačka dionica rasjeda nije imala znatnijeg potresa od 1667. godine pa se na njoj skuplja energija deformacije već više od 350 godina. O toj činjenici treba voditi računa.