Pad hrvatskog izvoza koji traje od ožujka i pandemije koronavirusa dosegnuo je prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku za listopad najnižu razinu od početka krize.

Za prvih deset mjeseci pad iznosi 4,9 posto gledano u eurima, a u kunama 3,4%. Ukupno je izvezeno u tom razdoblju 12,09 milijardi eura, a ukupnu sliku popravila je nešto bolja prodaja roba na tržištu EU, gdje je rezultat u odnosu na lanjski slabiji za 2,4%.

Najveći pad prodaje na stranim tržištima službena statistika je utvrdila u prvom dijelu godine, kada se za prvih pet mjeseci s lockdownom izvoz strmoglavio za 9,5%, a od srpnja traje postupan popravak brojki, iako ostaje neizvjesno hoće li i u kojoj mjeri u nastavku godine utjecaja na vanjskotrgovinsku razmjenu imati novi lockdown, koji mnoge zemlje u različitim stupnjevima primjenjuju, a u kojem dolazi do daljnjeg smanjenja potrošnje.

Iz detaljnije obrađenih statističkih podataka za prvih devet mjeseci, pak, vidljivo je da još izvoz na naša glavna tržišta Italije, Njemačke, Slovenije i BiH nije dosegnuo lanjske razine, ali se negativan rezultat ublažava.

S Italijom je, primjerice, u prvih pet mjeseci izvoz bio podbacio za gotovo 27%, dok se iz mjeseca u mjesec polako oporavlja, pa je negativan predznak za prvih devet mjeseci smanjen na -16,9%.

U Njemačku, koja je zbog drastičnog pada izvoza u Italiju preuzela postolje vodećeg kupca hrvatskih proizvoda, pad je spušten na 6,3%, a najvišu je razinu imao također za prvih pet mjeseci (-12,6%).

I u Sloveniju se postupno ublažava pad, koji je za prvih devet mjeseci spušten na 6,6%. Još uvijek najsporije se od glavnih tržišta vraća prodaja u BiH, u koju je s polakim zaživljavanjem rezultat još za gotovo 20 posto slabiji nego u lanjskih devet mjeseci.

Iz kruga članica EU, uz Mađarsku u koju izvoz još uvijek raste uvelike zahvaljujući sirovoj nafti koju posljednjih godinu i pol iz Ine šalju u Molovu rafineriju na preradu, značajniji rast bilježi se s još 12 članica, a iako je riječ o nešto nižim vrijednostima, spomena su vrijedni povećanja plasmana u Poljsku, Češku, ali i Švedsku, u koju je u tri tromjesečja ostvaren za 40% bolji rezultat nego lani.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Izvan EU nastavlja se rast izvoza u Tursku, te SAD, dok je prodaja hrvatskih proizvođača na kineskom tržište i dalje u padu.

Nakon što je već lani bio za petinu ispod rekordne razine ostvarene u 2018., u prva tri tromjesečja izvoz u Kinu dodatno je oslabio za 26,5%. No, kao i u većini drugih europskih zemljama, uvoz iz Kine napreduje, pa je u devet mjeseci povećan za 18,5%.

Takav trend, pak, još uvijek ne vrijedi i za naša tradicionalno glavna uvozna tržišta Italije, Njemačke, Slovenije, iz kojih se uvoz oporavlja čak sporije nego naš izvoz na njihovo tržište.

Ukupno, u prva tri kvartala ove godine uvezeno je bilo 16,84 milijarde eura, za 11% manje nego lani u istom razdoblju, a ta razina pada zadržana je prema preliminarnim podacima i u desetomjesečnim rezultatima.

U prva tri tromjesečja je, inače, i izvoz robe na razini cijele EU pao za 11,3%, a nešto veći pad, 12,4%, prema Eurostatovim podacima, bilježio i uvoz.

Neovisno o urušavanju inozemne potražnje u pandemiji koronavirusa, naša poljoprivreda i ribarstvo uspijevaju i dalje podići svoj izvozni rezultat, koji u tri tromjesečja prelazi 17%.

Boljom prodajom u inozemstvu još se izdvajaju prehrambena, te proizvodnja papira i električne opreme, iako na godišnjoj razini u svim glavnim industrijskim grupacijama izvozni rezultat ima negativan predznak.

A zahvaljujući Ininom izvozu sirove nafte, sektor rudarstvo i vađenje u ovoj je godini apsolutni rekorder s ostvarenim izvoznim plusom od čak 661,5% i izvozom od 413 milijuna eura.