Kadrovskim pitanjima pravosuđa i optimalnijim sistemskim rješenjima, a na što se u posljednje vrijeme osobito fokusira Europska komisija, sutra će se u Karlovcu baviti sedamdesetak hrvatskih i europskih stručnjaka. Upravo zbog važnosti te teme za pravosudnu refermu te za tijek pristupnih pregovora Hrvatske s EU karlovački skup organiziraju Europska komisija i Pravosudna akademija, a taj događaj usto što upućuje na tijesnu suradnju struke i politike slovi kao rijetka prilika da se javno razmjene stajališta između Vlade i vrha sudstva i državnog odvjetništva. Neka bi se trebala ticati i osjetljive pozicije izvršne vlasti u pristupnim pregovorima jer se pravosuđe nalazi pred ključnim izazovom: hoće li “dati ruku” što znači ponuditi dodatni reformski okvir u pogledu izbora najkvalitetnijih kadrova i izbacivanja iz sustava onih koji to ne zaslužuju ili će, uz minimalne poteze, zapravo braniti postojeći sustav kako bi odupirući se kritikama vezanim uz izostanak reformi na tom području obranili postojeće pozicije i sustav koji omogućuje lobije.

Dvije struje
Naime, u pravosuđu su prisutne dvije struje. Razlikuju se po tome daju li prednost radikalnom reformiranju sustava kako bi najkvalitetniji kadrovi ulazili u sudstvo i tako išli naprijed i po reformskim kapacitetima. No i najotportniji na kritike EK uviđaju da sustav imenovanja sudaca i tužitelja, koji prema recentnim navodima povjerenika za proširenje EU Oliea Rehna mora i u Hrvatskoj biti neovisan i efektivan, zahtijevat će prije ili kasnije izvjesne korekcije. Uz jačanje neovisnosti i odgovornosti pravosudnih dužnosnika, kaže to i dobro upućeni pravosudni izvor Poslovnog dnevnika, trebat će promovirati dodatne objektivne kriterije za njihovo napredovanje. Ti su kriteriji što se tiče sudstva navodno prijeko potrebni jer trebaju djelovati kao osigurač od napredovanja sudaca po postojećem modelu koji odražava preveliku dozu subjektivnosti članova sudačkih vijeća pri davanju mišljenja kandidatima. Suci, između sebe, na široko debatiraju i o opciji da se izbor predsjednika sudova standardizira uvođenjem programa kandidata, a što se tiče izbora sudaca veću bi ulogu, pored DSV-a, kažu mnogi trebali imati predsjednici sudova u koje se novi kadrovi biraju. O svakoj takvoj temi grupiraju se po principu “za” i “protiv” radikalnijih iskoraka. U Ministarstvu pravosuđa pak navode kako će sutra uvodničari u Karlovcu predstaviti sustav izbora, imenovanja i prestanka dužnosti, kao i ostvarivanja profesionalnog razvoja pravosudskih dužnosnika u državama članicama EU i Hrvatskoj, no to bi tek trebalo potaknuti raspravu o tim važnim pitanjima. Uz predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, u Ministarstvu pravosuđa čini se jako vjeruju u efikasnost jer sastav stručnjaka u najvećem broju, kažu, okuplja suce i državne odvjetnike koji su istodobno i predstavnici DSV-a, Državnodvjetničkog vijeća, udruga sudaca te raznih tijela ovlaštenih za donošenje odluka te rješavanje pitanja koja tangira karlovački skup. Navode kako će se baviti svim relevantnim pitanjima za pristupne pregovore, a težište je na neovisnosti i odgovornosti pravosudnih dužnosnika.

Transparentni izbori
Ističu da će rasprava obuhvatiti pitanja kao što su transparentnost izbora pravosudnih dužnosnika, potreba kvalitetnog inicijalnog treninga, jasni uvjeti izbora sudaca i državnih odvjetnika, cjeloživotno usavršavanje te jasni uvjeti za napredovanje u karijeri. Pritom navodno izvršna vlast očekuje konkretne rezultate i od rasprave o ključnim elementima koji osiguravaju da pravosudni dužnosnik svojim radom jamči svim građanima pravo na nepristrano, učinkovito i kvalitetno pravosuđe u skladu s pravilima i standardima EU.