Izvješće ‘Zaštita Europe od ekonomske prisile’ koje je izradila radna skupina Europskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR) predvođena Jonathanom Hackenbroichom, a koje je dobio Poslovni dnevnik predlaže konkretne političke mogućnosti koje zemlje članice Europske unije mogu primjenjivati kako bi se oduprle sve snažnijim ekonomskim pritiscima Kine, Sjedinjenih Američkih Država Rusije i drugih globalno moćnih zemalja.

Prema izvješću predloženi alati bi omogućili snažan europski odgovor na kineska i američka neprijateljstva i na istaknute probleme, uključujući i ulogu Huaweija u izgradnji ključne 5G infrastrukture i razvoj plinovoda Sjeverni tok 2.

Prema mišljenju stručnjaka iz ECFR-a Europa bi mogla stvoriti Europsku izvoznu banku, uspostaviti digitalni euro i nametnuti osobne sankcije dužnosnicima neprijateljskih vlada.

Izvješće, ‘Zaštita Europe od ekonomske prisile’, navodi “pribor” mjera koje europski zakonodavci mogu poduzeti kako bi pojačali ekonomsku otpornost EU i njenih članica kad se one suoče s ekonomskim sankcijama.

Radna skupina ECFR za zaštitu Europe od ekonomske prisile povezala je vodeće predstavnike javnog života i privatnog sektora i analizirala ove alate za izviješće. Izviješće je pravovremeno, jer EU revidira vlastitu politiku vanjske trgovine, postavlja protumjere koje unaprjeđuju ekonomski suverenitet i ruši globalna pravila koja su skupa za treće zemlje.

U izvješću se navode istraživanja u kojima su velike sile pokušavale narušiti europski suverenitet, uključujući i prijetnje sankcijama iz SAD-a radi trgovanja velikog dijela Europe s Turskom; zabrana kojom SAD brani europskim bankama da glavnoj tužiteljici Međunarodnog suda za ratne zločine otvore račun, jer je istraživala moguće ratne zločine SAD-a; i zastrašivanje državnih dužnosnika Njemačke od strane SAD-a radi njihove uloge u projektu plinovoda Sjeverni tok 2. Isto tako navodi i kinesku prijetnju nametanjem kontrole nad njemačkih izvozom kako bi se natjeralo berlin da prihvati ponudu Huaweija za razvoj ključne 5G infrastrukture te prijetnju Pekinga da će obustaviti dostavu medicinskih proizvoda Nizozemskoj.

Financiranje projekata

Prema ECFR-u mogućnosti EU u odgovoru na ekonomske sankcije uključuju stvaranje Europske izvozne banke jer središnja uloga američkog dolara i američkog financijskog sustava za trgovanje i financiranje projekata znači da su entiteti iz EU često ranjivi, čak i kad nisu izravno uključeni u EU – SAD trgovanje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Izvješće ECFR iz tog razloga predlaže stvaranje Europske izvozne banke (EEB), koja ne bi bila izložena američkom financijskom sustavu ili američkom dolaru i koja bi mogla pružati usluge plaćanja koje bi uključivale novčane transfere i kreditna pisma.

Europske države bi stvorile i popunile EEB predstavnicima visoke razine iz svojih vlada i civilnih struktura kako bi ona bila manje ranjiva na ucjene i prijetnje.

Predlaže se i stvaranje EU ureda za otpornost na ekonomsku prisilu. Trenutno ne postoji europski sugovornik za “razgovor na ravnopravnoj nozi” s agencijama trećih zemalja. To znači da nema središnjeg tijela koje predstavlja europske interese u dijalogu i pregovorima s entitetima, kao što su kineski Državni administrativni odjeli za nadzor izvoza (SECAD), Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC) SAD-a i drugi.

Ova realnost omogućava trećim zemljama iskorištavanje ili sijanje podjela unutar EU, radi postojećeg i fragmentiranog nacionalnog zastupanja. Izvješće ECFR stoga savjetuje da EU stvori ‘Ured za otpornost’, ne za nametanje ekonomskih mjera, kao što to čine SECAD ili OFAC, nego da vlastitim tvrtkama osigura sugovornika koji će prikupljati stručna mišljenja, koordinirati postupke europske otpornosti i upozoravati vlade i industriju na ekonomsku prisilu u ranijim fazama.

Također izvješće navodi i kako se EU tvrtke susreću s rastućim pritiskom vlasti izvan EU da im prenesu osjetljive poslovne podatke. ECFR navodi da se na taj način osjetljivi podaci lako mogu izložiti i da to utječe na ekonomske interese, suverenitet i strategijsku autonomiju EU.

Za obranu od toga, izvješće predlaže dvije mogućnosti zaštite prijenosa. Prvi su prijedlog pregovori o recipročnim sporazumima u transparentnom rukovanju transferima podataka s trećim zemljama.

Izvješće navodi da je u interesu strana s obje strane Atlantika postizanje sporazuma o prijenosu podataka, nakon što je ECJ srušio EU-SAD Štit privatnosti ranije ove godine, kao i radi poboljšanog pristupa tržištu za tvrtke poput Amazona i Googlea, koji usluge pružaju putem podataka.

Kolektivna obrana

EU na raspolaganju ima i drugu mogućnost, za slučajeve gdje nije moguće postići sporazum, a to je stvaranje EU-27 odbora čija bi zadaća bila zaštita europskih kompanija putem zahtjeva za odobrenje transfera osjetljivih podataka u treće zemlje.

To bi tijelo mogle podržavati nacionalne vlasti, ako je to potrebno, i ono bi uvjerilo europske tvrtke da nisu same u slučaju pritiska vlasti koje nisu s područja EU.

Zanimljivi dio izvješća je i prijedlog stvaranja instrumenta kolektivne obrane Europe. Prema izvješću EU trenutno nema pravne instrumente za reakciju na prisilu u specifičnim politikama unutar zakonodavstva pojedinačnih zemalja članica – kao što je to određivanje poreza i promjene u vanjskoj politici.

Instrumenta kolektivne obrane omogućio bi Europskoj komisiji da izravno i unilateralno poduzme protumjere protiv ekonomske prisile, u skladu s međunarodnim pravom, na primjer, ograničenja u trgovanju i uslugama ili slanju podataka u treće zemlje.

Komisija je javno govorila o instrumentima protiv prisile prema međunarodnim zakonima. Zemlje članice EU. prema izvješću se također, često bore za pronalaženja načina za recipročan odgovor kad treće zemlje, koriste sankcije za kažnjavanje pojedinaca i organizacija. Izvješće iz tog razloga proučava mogućnost korištenja osobnih sankcija, uključujući i zabranu putovanja, zamrzavanje sredstava i zabranu ekonomskih resursa, kao alat za recipročnost koja ne pripada instrumentima trgovinske politike.

U izvješću se tvrdi da bi takav postupak ispunio niz ciljeva, od neutralnosti, niskih troškova i ograničenja u ekonomskoj šteti, dok bi, u isto vrijeme, služili kao sredstva odvraćanja.

Izvješće spominje i potrebu uspostava digitalnog eura. Prema stručnjacima ECFR-a Sjedinjene Američke Države trenutno imaju ogroman uvid u sve vrste platnih transakcija u koje su uključene europske tvrtke.

Ovaj sustav trenutno financijske sankcije čini učinkovitim i usmjerenim. Međutim, razvojem nove platežne infrastrukture u Kini i SAD-u, ove zemlje će vjerojatno pokušati dovesti transakcijske partnere u vlastitu platnu mrežu kako bi izgradili i koristili nastale mrežne učinke – i dobili još više uvida u transakcije. Kao odgovor na to, ECB treba uspostaviti europsku platnu infrastrukturu za digitalni euro.

Ovo bi smanjilo rizik sveobuhvatnog otkrivanja podataka o transakcijama. Digitalni euro bi, iz tog razloga, povećao suverenitet Europe u platnoj infrastrukturi i na taj način smanjio njenu ovisnost o stranim mrežama plaćanja s ciljem pojačavanja otpornosti europskih trgovačkih odnosa na sankcije.

Prema izvješću postoji i prilika za razvoj pozitivnog europskog plana za tuzemstvo i inozemstvo. Za učinkoviti odgovor na prisilne ekonomske politike, Europljanima nije dovoljno prihvatiti samo obrambeni način razmišljanja.

Kako bi se osigurala relevantnost Europe kao ekonomske sile, izvješće ECFR kaže da je fondove za oporavak od COVID-19 potrebno pametno i ciljani investirati za izazove koji su ispred nje – kao što je nova industrijska strategija, koja uključuje ranjive lance opskrbe; digitalizacija i zeleni razvoj, putem start-up programa i temeljne znanosti.