Od prošle godine, kada je ruska kompanija Gazprom kupila zemljište za izgradnju tvornice za preradu plina u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, nije ništa urađeno. Ta ruska kompanija planira u tom gradu izgraditi postrojenje za plin, a ulaganje bi iznosilo oko 70 milijuna eura. Kako je za Radio Slobodna Europa (RSE) rekao Ljubo Glamočić, direktor tvrtke Gas-Res, koje je još 2017. potpisala sporazum s Gazpromom, krajem prošle godine ubrzali su aktivnosti, tehničke ekipe su dolazile, snimale stanje i lokacije, ali ih je pandemija usporila. Gazprom i Gas-Res su prije tri godine potpisali i pismo namjere o osnivanju zajedničke tvrtke.

Rusi su se obvezali da će buduće zvorničko postrojenje služiti za prevođenje plina u tekuće stanje, što bi znatno pojeftinilo njegov transport. Obveza Gazproma i njegovih tvrtki kćeri bila je da pripreme studiju ekonomske opravdanosti, čime bi se utvrdili i troškovi ulaganja. Gas- Res bi vjerovatno manjim dijelom sudjelovao u financiranju.

Izgradnja te tvornice Zvorniku jedna je od novijih mogućih izravnih ruskih investicija u Bosni i Hercegovini. Ruska Federacija s oko 352,5 milijuna eura na šestom je mjestu najvećih stranih ulagača u BiH, prema podacima Centralne banke BiH od prije dvije godine. Prema još neobjavljenim podacima te banke, od siječnja do rujna 2019. godine, Rusija je u BiH uložila 139 milijuna eura.

Od uspjeha do propasti

Prema visini ulaganja Rusija je u Republici Srpskoj drugi investitor, iza Srbije. Gotovo cjelokupni iznos ruskih investicija u BiH odnosi se na na taj BiH entitet. Najveći dio, 330,2 milijuna eura, uloženo je u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Među najvećim ruskim ulaganjima je stvaranje Optima Grupe, koje upravlja razvojem naftne industrije kroz kompanije Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, koje su u velikim gubicima. Tu je i razvoj mreže benzinskih crpki Nestro Petrol. Naftna industrija Srbije, u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft, 2012. potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMV BH i preuzela 28 benzinskih crpki OMV-a u BiH. Sada posluju pod brendovima Gazprom i NIS Petrol. Znatan je broj ruskih investicija koje su nekada bile uspješne kompanije, posebno u energetskom sektoru, ali su stigle do dugova, stečaja ili promjene vlasničke strukture. Primjer su Birač i Alumina, IEFK bank, Energoinvest-Elektroenergetska oprema, Termoelektrana Ugljevik 3, te Hidroelektrana Mrsovo.

Marko Đogo, iz Udruženja ekonomista Swot, smatra da su ulaganja u BiH ništavna u odnosu na ona u drugim zemljama u vrijeme tranzicije. Prema njegovim riječima, moguće je da, s obzirom na tako mala ulaganja, veći utjecaj imaju političke smjernice ili odluke nego tržišna logika. “Kada je riječ o ruskim ulaganjim, možda je riječ o zadržavanju dobiti, iako koliko znam, u BiH ne ostvaruju dobit već gubitak. Možda su potrebna i dodatna ulaganja“, kaže Đogo.

Banka s utjecajem

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Među najvećim ruskim investicijama je akvizicija Volksbanka, preko koje je ruski Sberbank došao na BiH tržište. Sberbank je 2012. kupio Volksbank International, međunarodni odjel austrijske banke s podružnicama u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Ukrajini, Češkoj i Slovačkoj. Sberbank je prisutan u oba BiH entiteta. Marko Đogo kaže da ta investicija nije ona koja će biti značajna za BiH ekonomiju. “Sberbank već godinama ne ulaže novi kapital, već je to reinvestiranje dobiti, što se također vodi kao izravno strano ulaganje“, objašnjava Đogo.

Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, smatra da je Sberbank banka s utjecajem koja ima značajan udjel u bankarskom sektoru. “Ostale ruske investicije nisu vidljive, jer ja ne bih nazvala kupovinu Rafinerije nekom investicijom, s obzirom na to da ona ne radi i da ne znamo što će raditi. Čuju se kontradiktorne izjave. To je vrlo čudno“, objašnjava Cenić.

Cenić smatra da u BiH ulaganja ne funkcioniraju kao u drugim državama, a na pitanje koliko se kroz ulaganja pokušava utjecati na politička zbivanja, Cenić odgovara: “Rusi će to raditi i na drugi način. Nisu se baš pretrgli u davanju sredstava. Pa i kada govorimo o nekim projektima najmanje je ruskih“, kaže Cenić.