Hrvatski turistički sektor razmatra opcije pravne zaštite protiv odluke vlade Nizozemske o stavljanju Hrvatske na popis rizičnih zemalja, jer ju drži diskriminatornom i netransparentnom. Neslužbeno smo to doznali iz sektora koji će zbog te odluke izgubiti na desetke milijuna eura prihoda od nizozemskih gostiju. Pritom, hrvatski europarlamentarci razočarani su slabim angažmanom hrvatske Vlade kako bi se stvar rasvijetlila, te upozoravaju da je situacija sad već jako ozbiljna, jer je kraj turističke sezone sve bliži.

Ofenziva

HTZ se bacio na Britance, ali za nas je i dalje najveći problem odluka jedne druge europske države

Kako je poznato, nizozemska Vlada od 21. srpnja Hrvatsku je, uz obrazloženje da nam raste broj novozaraženih koronavirusom, stavila na listu rizičnih zemalja. Hrvatska je do tada na karti bila na popisu zemalja u koje je moguće putovati bez restrikcija, samo uz pojačan oprez. Kako se turistički promet u Hrvatskoj već pomalo zahuktao, u Hrvatskoj je u tom trenutku bilo oko 25.000 nizozemskih gostiju uz više nego pristojan broj rezervacija za ostatak ljeta. Nakon odnošenja odluke otprilike polovica gostiju je odmah preknula godišnji i vratila se kući, i krenula je lavina otkaza rezervacija. U samo jednom popodnevu samo jedna turistička kompanija iz Istre izgubila je oko 200 tisuća eura. Kako doznajemo u Hrvatskoj turističkoj zajednici, trenutno se u Hrvatskoj odmara oko 8000 Nizozemaca, što je simboličan broj.

POKRENULI PETICIJU

Ne žele napustiti našu zemlju: ‘Vratite Hrvatsku natrag u žuto’

Istodobno međutim, na “žutoj”, nerizičnoj listi koju sada čini ukupno 31 zemlja svijeta i EU, u kontinuitetu su zemlje sa značajno lošijom statistikom kad je u pitanju broj novozaraženih i aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, kao što su Španjolska, Veliku Britanija, Belgija. Za primjer, Španjolska je 6. kolovoza na 100 tisuća stanovnika imala 275 aktivnih slučajeva zaraze Covid-19, uz 1683 nova slučaja. UK je imala 950 novih slučajeva, a Hrvatska je na isti dan imala 28 novih slučajeva te nešto manje od 14 aktivnih na 100 tisuća stanovnika, i to ako se ne računa 600-tinjak tisuća turista koliko je boravilo u Hrvatskoj na taj dan.

Upravo to je najveći problem, omogućeno je putovanje u zemlje koje imaju značajno lošije brojke od Hrvatske, a veći broj novozaraženih ima i sama Nizozemska. To je u suprotnosti sa smjernicama koje je EK izdala prilikom otvaranja granica unutar EU, kad je jasno rečeno da se omoguće putovanja u zemlje sa sličnom epidemiološkom situacijom. Hrvatska ima najbolju epidemilošku situaciju na Mediteranu, bolju nego Nizozemska, koja je unatoč tome donijela diskriminirajuću i netransparentnu odluku. Naime, mi cijelo ovo vrijeme pokušavamo saznati koji su bili konkretni razlozi za uvođenje restrikcije za putovanje, i koje brojke trebamo imati da se ta odluka povuče”, ističe Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Inače, HUT već danima na različite adrese nizozemske Vlade i veleposlanstva u Hrvatskoj šalje bilten s podacima o broju novozaraženih i situaciji u Hrvatskoj.

poslušali poruku vlade

Veliki udarac za naš turizam: Masovno napuštaju Hrvatsku, ljetovanje nastavljaju u susjedstvu

“Ako nam je lani nizozemsko tržište ostvarilo oko tri mil. noćenja, kad bi se ove godine ta brojka i prepolovila, čak uz nešto manju dnevnu potrošnju, hrvatski turizam bi od nizozemskih gostiju ostvario najmanje oko 90 mil. eura. To je velik novac, koji nam sad izmiče”, kaže Ostojić. Inače, Nizozemci su tradicionalno najvjerniji gosti u kampingu, a vole i privatni smještaj te hotele. Zbog preporuke za samoizolaciju nakon povratka u Hrvatsku, trenutno se može računati samo na njihove umirovljenike i one koji ne ovise o poslodavcu i plaći, a otpada najširi segment obitelji s djecom.

Zagovornici pokretanja tužbi razmišljaju na duge staze, te se boje da bi ovakva odluka mogla biti presedan za neke buduće odluke koje će bez pravih razloga ograničiti putovanja građana unutar EU.

Da je odluka Nizozemaca nejasna i diskriminirajuća ne dvoje ni hrvatski parlamentarci koji se također trude promijeniti situaciju. Valter Flego, inače zamjenik Odbora EP za turizam i promet, tvrdi da danima komunicira na raznim stranama na ovu temu.

“Razgovarao sam s kolegama i nekim članovima nizozemske Vlade, čekaju me još neki sastanci i nadam se da ćemo što brže uspjeti nešto postići kako bi se izmijenila ova odluka koja je sve iznenadila. Nizozemci će vam reći da su ju donijeli na preporuku epidemiologa, ali mislim da je ona diskriminirajuća i nema temelja u brojkama. Ako se odluka ne izmijeni u narednih 15 dana, što se turizma tiče šteta će biti nepopravljiva.Nisam siaguran da bi tužbe bile korisne, jer one traju, a nama treba brzo rješenje”, kaže Flego.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

zbunjujuća situacija

‘Nizozemci, odmah napustite Hrvatsku’: Narančasto upozorenje za tisuće turista

Biljana Borzan, potpredsjednica grupe eurosocijalista u EP, također ističe kako ni nakon nekoliko tjedana još uvijek nije jasno po kojim je kriterijima Hrvatska prebačena iz sigurne u rizičnu destinaciju.

“Ta je reakcija bila selektivna i pretjerana u odnosu na razvoj situacije kod nas. Nema smisla da smo u istom košu s istočnim susjedima kod kojih je epidemiološka situacija kudikamo lošija. Moram priznati da sam od nadležnog ministarstva i Vlade očekivala veći angažman kako bi se to rasvijetlilo”, kaže Borzan. Podsjeća da su, kad je u pitanju europska dimenzija problema, države članice u potpunosti samostalne kod pitanja vezanih uz organiziranje zdravstvene zaštite, što je od početka pandemije značajno otežalo borbu protiv virusa na razini EU.

“EU može dati smjernice i koordinirati dogovore, no odluke su na nacionalnim vladama. U tom smislu je izuzetno bitan bilateralan nastup Hrvatske prema Nizozemskoj.

U sklopu svoje političke grupe eurosocijalista bila sam uključena u izradu prijedloga za stvaranje zdravstvene unije na temelju lekcija naučenih iz ove pandemije. Jedna od mjera u dokumentu je razvoj zajedničkih statističkih pokazatelja i kriterija prema kojima bi se donosile ovakve odluke”, otkriva Borzan.