EN DE

Hrvatska treba Forum na visokoj razini za hranu i piće

Autor: Marta Duić
06. kolovoz 2020. u 21:59
Podijeli članak —
foto: JURICA GALOIĆ/PIXSELL

Ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana je samo za 6,2 posto u odnosu na 2018, a proizvodnja pića je doživjela značajno smanjenje i to za devet posto.

Analiza konzultantske tvrtke Smarter pokazuje da je u ovo izazovno vrijeme potrebno poduprijeti daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića, a naglasak treba staviti na izvoz, veća ulaganja u razvoj proizvoda i inovacije te na poboljšanje investicijske klime.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Europska komisija je u paketu mjera za pomoć gospodarstvu odredila da poljoprivrednici mogu imati maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, dok tvrtke za preradu hrane mogu imati maksimalnu potporu od najviše 800.000 eura. Do sada nema ozbiljnih inicijativa da bi se za prehrambenu industriju donio program poticanja, što su pojedine EU zemlje već učinile”, objašnjava Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera. Kako smatra Blažić, po uzoru na EU, treba osnovati Forum na visokoj razini za prehrambenu industriju koji bi uključio sve aktere u lancu i tražio najbolja rješenja koja bi pomogla u jačanju konkurentnosti. “Prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu iz 2018., ova industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost”, ističe Blažić. Ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana je samo za 6,2 posto u odnosu na 2018, a proizvodnja pića je doživjela značajno smanjenje i to za devet posto.

Analiza konzultantske tvrtke Smarter pokazuje da je u ovo izazovno vrijeme potrebno poduprijeti daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića, a naglasak treba staviti na izvoz, veća ulaganja u razvoj proizvoda i inovacije te na poboljšanje investicijske klime.

“Europska komisija je u paketu mjera za pomoć gospodarstvu odredila da poljoprivrednici mogu imati maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, dok tvrtke za preradu hrane mogu imati maksimalnu potporu od najviše 800.000 eura. Do sada nema ozbiljnih inicijativa da bi se za prehrambenu industriju donio program poticanja, što su pojedine EU zemlje već učinile”, objašnjava Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera. Kako smatra Blažić, po uzoru na EU, treba osnovati Forum na visokoj razini za prehrambenu industriju koji bi uključio sve aktere u lancu i tražio najbolja rješenja koja bi pomogla u jačanju konkurentnosti. “Prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu iz 2018., ova industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost”, ističe Blažić. Ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana je samo za 6,2 posto u odnosu na 2018, a proizvodnja pića je doživjela značajno smanjenje i to za devet posto.

Autor: Marta Duić
06. kolovoz 2020. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close