S koronakrizom, kao i potresom u Zagrebu splasnula su očekivanja od prodaje državnog nekretninskog portfelja. Rebalansom proračuna korigirane su i stavke prihoda od prodaje građevinskih objekata, s prvotno planiranih 550 milijuna na 390 milijuna kuna, za gotovo 30%.

S uvođenjem mjera protiv pandemije i Ministarstvo državne imovine poništilo je, zbog nemogućnosti javnog otvaranja ponuda, natječaje za prodaju nekretnina i poslovnih prostora koji su bili u tijeku.

Budući da je na listi bio značajan broj nekretnina s područja Zagreba, ponovnu objavu natječaja najavljuju tek nakon što njihovi službenici obave očevide.

U slučaju poslovnih prostora postupci su trebali s prošlim tjednom biti okončani, te će sada uslijediti razmatranje koje od nekretnina će biti stavljene na javni natječaj.

“Očevidi se vrše svakodnevno, stoga nemamo konačan broj nekretnina stradalih u potresu”, kratko odgovaraju na upit o zagrebačkim nekretninama, ne ulazeći ni u procjene mogućih promjena cijena.

Početne cijene nekretnina, napominju, određuje sudski vještak. Ipak, proteklih tjedana prodaje nisu posve stale, jer iz objava na stranicama Ministarstva vidljivo je da kupci na natječajima provedenima prije pandemije i potresa nisu odustali od zaključivanja ugovora, a od 30-ak nekretnina ‘ubrano’ je oko 10 milijuna kuna.

Donesene su i odluke o pokretanju novih prodaja, uglavnom pašnjaka i oranica, nekih i na atraktivnim lokacijama u Istri i Kvarneru. Ostaju otvorene i dvije najveće prodaje u 2020. – kompleks Dječje selo u Promajni vrijedno 108,4 mil. kn, te zemljište za projekt Prukljan kod Skradina, za koji država traži 27 mil. kuna za 300.000 m2 za turističko-ugostiteljsku zonu i 15 milijuna za 240.000 m2 za golf-igralište, a rokovi za predaju ponuda padaju baš u vrijeme održavanja parlamentarnih izbora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost