Dok Amerikom bukti epidemija koronavirusa zbog čega je trećina stanovništva u svojim domovima, a središnja banka odlučila se za mjere bez presedana kako bi ublažila nadolazeću ekonomsku katastrofu, predsjednik Donald Trump sugerira da će tvornice u SAD-u uskoro – početi s radom.

Prema posljednjim podacima, u SAD-u je koronavirusom zaraženo više od 42.000 ljudi, a do sada je od posljedica bolesti COVID-19 preminulo njih 559.

Najteže u New Yorku

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u utorak je objavila kako širenje epidemije u SAD-u snažno ubrzava te da bi ta država uskoro mogla postati novo globalno žarište. Glasnogovornica WHO-a Margaret Harris izjavila je da je u protekla 24 sata 85 posto novih slučajeva zaraze zabilježeno u Europi i SAD-u.

Od toga je u Americi bilo 40 posto novih slučajeva. Pandemijom je najteže pogođeno područje savezne države New York u kojoj se nalazi oko polovica svih oboljelih od COVID-19 na američkom tlu. Broj zaraženih popeo na 20.875 ljudi, tvrdi guverner Andrew Cuomo. Prema broju zaraženih, SAD je sada na trećem mjestu u svijetu, iza Kine i Italije.

Zbog rastućeg broja oboljelih u zemlji su zatvorene škole i zaustavljene poslovne aktivnosti u svim djelatnostima koje nisu neophodne. Restriktivne mjere ostanka kod kuće za sve osobe uvelo je devet američkih država.

Najmanje četiri države zabranile su odlazak na posao svima koji ne rade u neophodnim službama. Guverner Kalifornije iznio je podatak da mu nedostaje 50.000 bolničkih kreveta, ako su proračuni stručnjaka o širenju bolesti točni.

Unatoč sve dramatičnijoj zdravstvenoj krizi, predsjednik Trump najavio je ublažavanje restriktivnih mjera nakon isteka 15-dnevnog razdoblja nametnute izolacije, rekavši tijekom konferencije za medije u Bijeloj kući da će „Amerika uskoro ponovno biti otvorena za poslovanje“. A američka ekonomija mogla bi zbog koronavirusa proživjeti jednu od najdubljih kriza u povijesti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U banci Goldman Sachs procjenuju da bi BDP u drugom tromjesečju mogao pasti čak 24 posto, znatno više od poslijeratnog rekorda. Dok se čeka dogovor republikanaca i demokrata o paketu pomoći gospodarstvu od 2 bilijuna dolara, središnja banka Fed odlučila se za nesvakidašnje mjere, dajući novo značenje pojmu „nekonvencionalna monetarna politika“.

Nedavno je Fed smanjio ključne kamatne stope na nulu, a u ponedjeljak je poručio da će, uz državne, ubuduće kupovati i korporativne obveznice te da će izravno kreditirati kompanije, što nikada nije činio. Prema nekim procjenama, kompanije mogu računati na 4 bilijuna dolara od Feda.

Američki analitičari smatraju da je ovo vrlo snažan poticaj gospodarstvu. „Ovo nije ‘novac iz helikoptera’ – Fed postaje bombarder bacajući stotine milijardi dolara u gospodarstvo“, izjavila je Reutersu Karen Petrou, partnerica u tvrtki Federal Financial Analytics.

Fed nije iznenadio

Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, smatra kako ovim potezom Fed nije redefinirao ulogu središnjih banaka. Štoviše, Fed se ovime zapravo samo pridružuje krugu središnjih banaka koje već godinama imaju implementirane slične politike.

Kovač pojašnjava kako je američko gospodarstvo u znatno većoj mjeri ovisno o ispravno funkcionirajućem financijskom tržištu u odnosu na tržište u Europi, koje je više bankocentrično.

„U tom kontekstu, najave Feda o neograničenoj kupovini državnih, ali i korporativnih obveznica ne iznenađuju. Na taj način Fed pokušava ograničiti rast kamatnih stopa, te posljedično spriječiti nelikvidnost pojedinih kompanija budući da je upravo taj scenarij bio okidač spirale negativnih događaja prilikom posljednje financijske krize 2008. i 2009. godine. Takve mjere, popraćene adekvatnim državnim fiskalnim poticajima, mogu donekle ublažiti negativni ekonomski scenarij“, smatra Kovač.

Valja primijetiti kako cilj većine država nije izbjeći ovogodišnju recesiju, koja se čini sasvim izvjesna, već spriječiti pad u višegodišnje ekonomske poteškoće, ističe taj ekonomist. „U skladu s time, osiguravanje adekvatne likvidnosti realnom sektoru predstavlja trenutno prioritet nositelja ekonomskih politika diljem svijeta“, zaključuje Kovač.