Hrvatska narodna banka smanjila je obveznu pričuvu pa će bankama do petka vratiti 6,33 milijardi kuna koje je dosad “čuvala” po nula posto.

Potez to koji ide u paketu s mjerama Vlade nužan da bi se bankama otvorio prostor da odgovore na snažne potrebe za financiranjem države, ali i poduzeća u pokušaju da se gospodarstvu održi glava iznad vode.

“Stopa obvezne pričuve smanjena je s ciljem oslobađanja dodatne likvidnosti koja bi bankovnom sustavu te posljedično gospodarstvu u cjelini trebala omogućiti da lakše prebrodi kriznu situaciju u kojoj se trenutno nalazimo”, priopćio je regulator nakon sjednice Savjeta na kojoj je pričuva smanjena s 12 na devet posto.

Druga strana medalje

Podebljavanje likvidnosti financijskom sustavu druga je strana medalje Vladinih mjera za pomoć ekonomiji i očuvanju radnih mjesta. Od 30 milijardi kuna, koliko su one “teške” (bar u prvoj fazi), procjena je da oko 17 milijardi kuna čine različite odgode plaćanja obveza prema državi.

ako zasad nema naznaka za konkretnijim rezovima na rashodnoj strani proračuna, što je i među glavnim kritikama poduzetnika koji pune državnu blagajnu, računa se jaz dijelom pokriti upravo dosad zamrznutim novcem.

“Spremni smo se dogovorno više izložiti prema državi za potrebe financiranja mjera za pomoć gospodarstvu. Važno je održati kreditni rejting države i financijsku stabilnost”, kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Banke u HNB-u drže oko 42 milijarde kuna, a rez od tri postotna boda smanjit će ukupnu obveznu pričuvu za 10,45 milijardi od čega 6,3 milijarde kunskog dijela rezervi ide nazad bankama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U lepezi intervencija fokusiranih prema bankama, regulator je između ostalog, zabranio povlačenje dobiti u inozemstvo i isplate bonusa te utro put za jednostavnije odobravanje moratorija i reprograma relaksiranjem okvira za loše kredite.

Premda vlasnici banaka zabrane isplate dobiti i bonusa nisu dočekali s oduševljenjem, HNB se primarno vodio stabilnošću domaćeg financijskog sustava i potrebama očuvanja kapitala i (devizne) likvidnosti. Najnoviji potez bankari neslužbeno vide preopreznim smatrajući da je pričuva mogla ići “još niže” u uvjetima ionako visokog regulatornog troška.

Šošić: Ovo je sada dovoljno

“Ocjenjujemo da je oslobađanje likvidnosti za 6,3 milijarde kuna u ovom trenutku bilo primijenjeno i dovoljno”, rekao nam je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić. Dok ju banke vide primarno kao svoj zamrznuti novac za koji ne primaju kamatu, za regulatora je ona i vid kolaterala koji se može založiti u nekim operacijama središnje banke.

Očito je da HNB “puca iz svih oružja” u pokušaju da sa svoje strane ublaži ono što je guverner Boris Vujčić usporedio sa šokom rata u kojem se događaju ekstremni poremećaji na strani ponude i potražnje, no istovremeno želi ostaviti pokojeg asa u rukavu.

Kao što je već najavljeno, HNB će otkupljivati i hrvatske državne vrijednosnice, a saznajemo da su, nakon dosad kupljenih 4,075 milijardi kuna obveznica, u pripremi i nove aukcije.

U priopćenju središnje banke zaključuje se da navedenom izmjenom stope obvezne pričuve HNB ujedno približava svoj sustav obvezne pričuve sustavu minimalnih pričuva Europske središnje banke, na koji će prijeći s uvođenjem eura. To, barem zasad, Hrvatsku ostavlja na tragu uvođenja zajedničke valute, no kako i kada sada je palo u drugi plan.

Guverner je nedavno je rekao kako bi Hrvatska, da veći koristi euro, u okolnostima obuzdavanja ekonomskih posljedica pandemije na raspolaganju imala neusporedivo širi raspon oružja.