Hrvatsko gospodarstvo u 2019. je raslo po realnoj stopi od 2,9 posto, pokazuje prva procjena BDP-a koju je danas objavio Državni zavod za statistiku.

Prema originalnim podacima DZS-a, u zadnja tri mjeseca prošle godine u odnosu na isti kvartal godinu prije BDP je realno ojačao 2,5 posto, dok je sezonski prilagođeni bio nešto većih 2,7 posto.

Monitor održivosti

Projekcije EK: Hrvatski javni dug za 10 godina na 50% BDP-a

U oba slučaja riječ je o nešto sporijem godišnjem rastu nego u trećem kvartalu (izvorno +2,9%), a promatrano prema glavnim sastavnicama BDP-a, ponovno je jače povukla potrošnja kućanstava. U odnosu na isti kvartal godinu prije porasla je četiri posto, što je ubrzanje rasta (u trećem tromjesečju +3,1%). I država je u zadnja tri mjeseca ubrzala potrošnju; u odnosu na godinu prije porasla je 3,5%, (u tri ljetna mjeseca +2,9%).

Istodobno, investicije su prema kraju godine gubile zamah: od dvoznamenkastih 11,5% godišnjeg rasta u prvom kvartalu, u drugom su usporile na +8,2%, potom u trećem na 5%, a u zadnja tri mjeseca rast investicija sveden je na četiri posto.

stabilan proračun

Predsjednik HGK otkrio koliko BDP mora godišnje rasti da bi se ozbiljnije pokrenulo gospodarstvo

Nasuprot tome, u zadnjoj četvrtini godine bolju je dinamiku rasta pokazao izvoz roba i usluga, koji je povećan 5,6% (rast je kvartal prije bio 5,1%), no to je prije svega rezultat neočekivano visokih 12% rasta izvoza usluga, dok je stopa rasta robnog izvoza u zadnjem kvartalu usporena na 2,1 posto. U znaku usporavanja godišnjeg rasta bio je u ta tri mjeseca i ukupni uvoz (samo +0,1 posto), a pritom je kod usluga zabilježen i pad (-3,1%), dok je rast uvoza robe sveden na 0,8 posto.

Promatrano prema proizvodnoj metodi, bruto dodana vrijednost (BDV) u razdoblju listopad-prosinac realno je povećana 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2018.

Bivši ministar gospodarstva

Jurčić o BDP-u: Da mi imamo prosječno dobru politiku kao Bugarska, i mi bi rasli 4 posto

Na tragu ubrzanja osobne potrošnje, najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a ostvaren je u djelatnosti Trgovine (+4,6%). Rastom se istaknulo i građevinarstvo (+7%) te djelatnosti ICT-a (+5%).

Nasuprot tome, najveći doprinos smanjenju tromjesečnog BDV-a došao je iz prerađivačke industrije (s padom od 1,6%), a uz nju je negativan predznak imala samo poljoprivreda, s padom BDV-a od jedan posto.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Inače, tromjesečni BDP je u posljednjem kvartalu u odnosu na “ljetni” ojačao 0,3 posto (sezonski prilagođeno), čime su i tekuća kretanja zadržala pozitivan predznak.