Mađarska naftna kompanija MOL spremna je na sve ne bi li ostvarila zacrtani cilj: postati ozbiljan naftni igrač od Jadranskog do Baltičkog mora. Nakon što su se u posljednjih 12 godina reorganizirali, modernizirali su se i izdali dionice na domaću i svjetske burze (prvi paket izlistali su 1995. na Budimpeštanskoj burzi, a danas im dionice kotiraju na Varšavskoj i Luksemburškoj burzi). Iz državnog monopola tvrtka je prešla u potpuno privatno vlasništvo, svrstala se među vodeće naftne kompanije Starog kontinenta i zauzela poziciju prve tvrtke te branše u srednjoj i istočnoj Europi. Danas posluje u više od 40 zemalja, aktivno djeluje na Bliskom istoku, Africi, Rusiji i Kazahstanu. Maloprodaju je proširio na 10 zemalja u regiji, od Njemačke i Austrije, preko Ruske Federacije, pa sve do Jemena, Omana i Pakistana.
MOL među najprofitabilnijima
Prema tržišnoj kapitalizaciji, vrijednost MOL-a u pet se godina povećala čak šest puta, s 1,74 milijardi američkih dolara u 2001. četiri godine kasnije povećala se na 10,8 milijardi USD-a. Proteklih je godina MOL zato konstantno rangiran među najprofitabilnijim tvrtkama svijeta. Takav rast, uvjerava nas predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, Mađari nude svim svojim sadašnjim i budućim partnerima.
– Ono što MOL izdvaja u srednjoj i jugoistočnoj Europi te predstavlja ključ našeg poslovnog uspjeha na ovim prostorima blisko je poznavanje regije, teškoga puta od monopolista do potpuno privatizirane kompanije na zdrav način jer smo i sami bili u komunizmu, te svijest o neprestanoj potrebi za novim znanjima i ekspertizama – objašnjava Hernadi. Ipak, gledamo li prostor bivše Jugoslavije i zanemarimo male zemlje poput Slovenije (s populacijom sličnom beogradskoj), vidljivo je da se MOL raširio po cijelom prostoru bivše države, jedino ne po samome srcu. U Hrvatskoj je 2003. za 505 milijuna dolara kupio 25% plus jednu dionicu Ine koja drži 45% domaćeg maloprodajnog tržišta naftnih derivata. Prošle godine je po pola s Inom u Sarajevu kupio 67 posto dionica Energopetrola za 5,1 milijun eura, najveće naftne tvrtke BiH sa 65 benzinskih crpki i dvije upravne zgrade. Pri potpisivanju ugovora, Hernadi je obećao dokapitalizaciju tvrtke s dodatnih 30 milijuna eura, što će Vlada Federacije BiH iskoristiti za vraćanje velikih dugova. Konzorcij Ina-MOL obvezao se i da će do 2009. u razvoj Energopetrola uložiti još 75 milijuna eura, a u zapošljavanje i zbrinjavanje svih 1.059 zaposlenih 2,25 milijuna eura. Znači, ostala je još ‘samo’ Srbija, zemlja s osam milijuna potencijalnih potrošača, prosperitetnim tržištem i značajnim ekonomskim rastom.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu