Kodeks korporativnog upravljanja zajednički će za desetak dana donijeti Hanfa i Zagrebačka burza, no dojam je da će odmah postati upitna njegova masovnija primjena. Problem može nastati kod usvajanja Kodeksa u tvrtkama jer je predviđena visoka razina transparentnosti koja se traži u SAD-u, a stroža je i od prakse EU. Javna je tajna da u veću primjenu Kodeksa sumnjaju i nezavisni stručnjaci i sam regulator. Ravnatelj Hanfe Ante Samodol, pak, kaže za Poslovni dnevnik da je svjestan kako Kodeks nije zakonska obveza. “Čim u Hrvatskoj nešto nije zakonski obvezujuće, tretira se kao ‘ljetna rosa’, no za početak i ovo je više nego dobro”, tvrdi Samodol.

Upitni učinci
Docent Ekonomskog fakulteta u Splitu Ivica Pervan objašnjava da je dobar dio odredbi Kodeksa preuzet iz sličnih kodeksa drugih europskih zemalja i regulative SAD-a te ističe da su zahtjevi za transparentnošću kroz kodeks podignuti na visok nivo. Međutim, i prema Pervanu osnovni je problem primjene činjenica da odredbe Kodeksa nisu obvezujuće te na taj način predložena povećana transparentnost i dalje ostaje pitanje izbora kompanija kao što je bila i do sada. “Istraživanje koje sam proveo 2005., a ponovljeno je 2006., pokazuje da je dobrovoljno izvještavanje na Internetu, što Kodeks predlaže, kod hrvatskih korporacija 2,5 puta niže u odnosu na slovenske korporacije. S obzirom na praksu niske dobrovoljne transparentnosti putem Interneta i činjenice da odredbe kodeksa nisu obvezne, očekivani pozitivni učinci postaju upitni. Stoga bi regulator tržišta kapitala u dogledno vrijeme to trebao unaprijediti i uvesti zakonski propisanu, odnosno obveznu transparentnost, vodeći se regulativom EU”, kaže Pervan. Transparentnost korporacija, kaže Pervan, nije svrha sama sebi nego je njen osnovni smisao bolje informiranje ulagača koje olakšava vrednovanje dionica, smanjuje rizik ulaganja i samim time pojačava zaštitu svih, a posebice malih dioničara. “Pojačanom transparentnošću više se informacija daje u javnost te se samim time smanjuje i mogući opseg trgovanja na temelju povlaštenih informacija od strane menadžera i ostalih ‘insidera’”, kaže dr. Pervan. Prema dekanu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darku Tipuriću, Kodeks je preopsežan za ovu fazu razvoja pa bi niz informacija koje se traže u posebnom upitniku mogao djelovati destimulativno na kompanije. Odlazak kompanija u privatnost nije u interesu Hrvatske, kaže dr. Tipurić. Akademik Jakša Barbić predlaže korekciju nekih rješenja Kodeksa kao što je nadležnost skupštine da odlučuje u otuđenju značajnije imovine društva jer se tako uprava amnestira od zakonske odgovornosti, a odluka prepušta nestručnim dioničarima. No zbog žurbe u donošenju Kodeksa rečeno je da se to neće razmatrati, kaže Barbić koji očekuje brze promjene Kodeksa.

Korak dalje
“Problematične su i neke odredbe Kodeksa koje prepisuju Zakon o trgovačkim društvima, a ne idu korak dalje. U Kodeksu nigdje ne stoji da NO radi u interesu društva, a ne dioničara. Određuje se edukacija za članove NO-a, ali se ne kaže da NO mora biti pokriven stručnjacima koji pokrivaju sva bitna područja djelovanja društva. Nepotrebno se prepisuje i odredba o odgovornosti članova NO-a i Uprava iz ZTD-a. Trebalo je odrediti da je član NO-a ili Uprave dužan postupati s povećanom pažnjom ako ona odgovora njegovu profesionalnom znanju. Ne slažem se s rješenjem da javnost ima uvid u iznose plaća i naknada na rad uprava i članova nadzornih odbora. To treba biti poznato dioničarima, a ne i cijeloj javnosti”, objašnjava dr. Barbić.

Transparentnost je i menadžerov interes

Docent Ivica Pervan navodi tri glavna poticaja za pojačanu transparentnost kod kompanija.To su mogućnost prikupljanja potrebnog kapitala pomoću uspješnog plasmana dionica ili obveznica putem javne ponude, niži troškovi financiranja (riziko premije i kamata na obveznice) i veća likvidnost dionica. No kaže da i osobni interes menadžera može biti veća transparentnost. Tako će njihov uspješan rad biti lakše uočen i prepoznat, što povećava i vrijednost njihovog ugovora na tržištu rada. “Ako Hrvatska želi imati korporacije u punom smislu te riječi, kao i razvijeno tržište kapitala putem kojega će se te korporacije financirati, ”pravila igre“ se moraju urediti prema svjetskim standardima. Jedan od ključnih elemenata regulative vezane za tržište kapitala u SAD-u i EU je upravo transparentnost i financijsko izvještavanje. Ako Hrvatska želi razvijati tržište kapitala, onda treba postojati visok nivo obvezne transparentnosti, a ako to nije cilj, onda transparentnost nije toliko značajno pitanje”, zaključuje Pervan.