U tjednu nakon objave da je napoznatiji poslovni site uz još četiri manje poznata internetska oglasnika prodao zvučnoj grupaciji Daily Mail, posjetitelji web foruma poprilično su se bavili procjenama vrijednosti transakcije. Nenad Bakić, osnivač portala Mojposao, nije htio reći jesu li bliže oni koji tvrde da je dobio tri ili pet milijuna eura, nego je u medijima samo priznao kako je odnedavni milijunaš koji će svoju energiju ubuduće mnogo manje trošiti na posao, nego je to činio posljednjih šest godina. “Prije godinu dana otišao sam na sistematski pregled i shvatio da se trebam zapitati želim li imati na računu sto milijuna eura i umrijeti mlad kao bolestan čovjek a da se svi bore za moje nasljedstvo ili imati koliko mi treba. To znači nemati najveću jahtu na Jadranu, ali zato umrijeti zdrav, sretan i dugovječan”, opušteno je Bakić u intervju za Nacional objasnio razloge zbog kojih je odlučio unovčiti svoj dosadašnji trud, izbjegavajući svoje motive zaogrnuti frazama poput “sinergijskih efekata koji će se postići strateškim partnerstvom s jedno od najvećih medijskih grupacija…” Umjesto toga neopterećeno je priznao da je bio potaknut mnogo prizemnijim porivima. Želi, kako je kazao, raditi samo tri dana u tjednu, a preostalo vrijeme provoditi u dokolici u vikendici u Gorskom kotaru i putovanjima, odnosno potpuno okrenuti životni stil. Umjesto medijske i ine sveprisutnosti kojom se mnogi akteri gospodarske i političke scene nepopravljivo inficiraju tvrdi da će izabrati način života koji mnogima izaziva zazubice. Kako je uopće došao u priliku da bira hoće li se praktički umiroviti u ranim četrdesetima ili nastaviti upravljati odnedavno uspješnim biznisom, manje-više je poznato. Bakiću nikada nije bio problem javno govoriti kako je stvorio tvrtku koja je postala lider u nizu sličnih koji su nudili naizgled istu uslugu. Filozofija, kako je on objašnjavao, bila je jednostavna: trebalo je kreirati tržište koje do tada nije postojalo. U doba liberalizacije poslova posredovanja u zapošljavanju on ga je našao u posredovanju zapošljavanja kadrova s takozvanim modernim zanimanjima. Mi omogućujemo ljudima da se “lakše presade iz jedne teglice u drugu i da bolje cvjetaju”, objašnjavao je. Takva filozofija uz dobar brending koji se gradio ciljanim oglašavanjem, ad hoc analizama, tumačenjem trendova i organiziranjem brojnih konferencija brzo je privukla kompanije koje potrebne kadrove ne mogu naći na šalteru Zavoda za zapošljavanje, ma koliko god kooperativnih službenika naišli.

DOBITNICI

Josip Protega
Hrvatska poštanska banka ostvarila je strjelovit rast depozita u odnosu na 2005. godinu, narasli su krediti klijentima, a dobit nakon oporezivanja iznosila je 101 milijun kuna. Očekuje se dokapitalizacija od 1,6 milijardi kuna.

Ante Samodol
Nakon kraćeg zatišja Hanfa je opet u akciji. Poništila je prodaju dionica Kutjeva jer su brokeri unaprijed dogovorili cijenu, a poništila je i drugi krug dokapitalizacije Podravske banke jer je prvih pet osoba zaradilo na razlici između nominalne i tržišne cijene dionica.

General Mladen Kruljac
Unatoč čestim gostovanjima u crnoj kronici general Mladen Kruljac imenovan je načelnikom stožera kopnene vojske. Predsjednik Stjepan Mesić ne vidi u tome ništa sporno.

GUBITNICI

Dr. Ognjen Šimić
Riječki kardiokirurg dočekao je optužnicu za primanje mita i pranje novca. Optužen je za primanje 30.000 eura od svojih pacijenata koje je operirao mimo liste čekanja, a taj novac poslije je “oprao” kupnjom nekretnina.

Hrvoje Vojković
Iako je premija Croatia osiguranja rasla dvaput sporije od prosjeka industrije, predsjednik Uprave Hrvoje Vojković zadovoljan je rezultatom. Vjerojatno zahvaljujući tome u proteklih godinu dana zaposlio je 156 ljudi, čime je broj zaposlenih povećao na ukupno 2367 imena. Sedam posto više nego na kraju 2005. godine.

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Ina
Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu najniža je u proteklih nekoliko godina, ali Ina je svejedno cijenu svojih derivata ponovno podigla na razinu cijene u jeku nedavne “naftne krize”. Cijena eurosupera 95 ipak nije prešla “psihološku granicu” od osam kuna. Ina kaže da država nije intervenirala.