Prva hrvatska softverska tvrtka, koja je prevladavajući, indijski model outsourcinga obrnula naglavačke i time iskočila na treće mjesto najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi, i u svom skaliranju prema srednje velikoj organizaciji zadržala je visoke stope rasta.

Zagrebački Serengeti, koji je 2018. godina zapošljavao 80 softverskih stručnjaka, ovu će godinu zaključiti s više od 170 zaposlenih od čega samo u razvoju, njih 140, pri čemu očekuje rast prihoda od čak 50 posto. Serengeti je, prema podacima Fine, prošlu godinu završio s 35,4 milijuna kuna prihoda, a ove godine uz predviđeni rast očekuje prihod iznad 50 milijuna kuna.

Zoran Kovačević, direktor razvoja tvrtke Serengeti kaže da im je cilj u idućih tri do pet godina narasti na 500 zaposlenika. Pri tome ističe da će na to najviše utjecati trend razvoja poslovanja na zapadnim tržištima. "Lani smo rasli zbog značajnog priljeva novih klijenata, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, posebno DACH regiji, Beneluxu i Skandinaviji, i to zato što je posvuda velika potreba za razvojem IT rješenja, jer između 60 i 80 posto tvrtki ne može na vlastitom tržištu naći odgovarajuće stručnjake", kaže Kovačević.

Novi trendovi
Dodaje da je Serengeti svoj tržišni prostor pronašao u ponudi usluga razvoja softvera koji uključuje vrlo široki spektar novih tehnoloških trendova: strojnog učenja, IoT-a, augmented realityja, computer visiona, clouda, mikroservisa, automatiziranog testiranja i DevOpsa. Navodi da su prije godinu dana otvorili ured u Amsterdamu. Drugi ino-ured dosad, i tamo su se sada, objašnjava, "počeli zahuktavati poslovi".

"Danas nije moguće uspjeti, ako nemate globalnu perspektivu, a to nameće nužno i rast u veličini", kaže Kovačević. Ističe da je to prirodna evolucija njihovog biznisa i plan vlasnika tvrtke koji se krenuo realizirati prije šest godina kad su dobili prve korisnike u zapadnoj Europi. "Sada se taj rast ubrzava pa u 2020. otvaramo ured u Njemačkoj a razmišljamo o otvaranju još nekih ureda vani", kaže Kovačević. Pojašnjava da im je plan postati značajni igrač na europskoj razini, a potencijalno i globalno.

"No, smatram da je važno što se od početka naglasak stavlja na razvoj poslovanja prema zapadu, ne istoku, tipa Kazahstanu i Azerbajdžanu, jer nam se to čini kao dugoročno stabilniji razvojni put", kaže Kovačević. U razvoju, pojašnjava, Serengeti snažno raste kroz projekte razvoja softvera u industrijskoj proizvodnji, zatim u zdravstvenoj, automobilskoj i financijskoj industriji te u logistici i energetici. Hrvatska softverska tvrtka u financijskoj industriji uglavnom razvija i održava "core" sustave u osiguranju, bankarstvu i kartičnom poslovanju. Pomažu bankama da se tehnološki transformiraju prema open bankingu tako što ih prebacuju na takozvanu mikroservisnu arhitekturu i cloud. Vezano uz razvoj softvera u industrijskoj proizvodnji, Serengeti radi za austrijsku tvrtku Fronius.

Ta tvrtka razvija i proizvodi stanice za zavarivanje koje koristi nekoliko poznatih proizvođača automobila u svojim proizvodnim linijama, a od proizvodnje baterija proširila se i na proizvodnju ključne opreme i rješenja za solarne elektrane. "Radimo na rješenju koje dodatno olakšava razvoj robotske stanice za zavarivanje u skladu s Industry 4.0 trendovima, kao i na rješenju koje povezuje pojedinačne komponente solarnih elektrana u jedan  globalno integrirani sustav", kaže Kovačević.

U logistici surađuju s KNAPP-om za koji rade sustav za upravljanje skladištem u kojem se koriste roboti, umjetna inteligencija, IoT i augmented reality, odnosno gdje je cilj da cijelo skladište postane potpuno automatizirano. Uz poslove u inozemstvu, Serengeti je uspio razviti i dio poslovanja u Hrvatskoj. "Lokalno smo rasli u poslovima za javni i financijski sektor, i to na poslovima u financijskom sektoru radi preko polovica naših zaposlenika i u toj industriji izrasli smo u jednu od vodećih IT firmi u Hrvatskoj", naglašava Kovačević.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Dodaje da su radili na projektima informatizacije i razvoja velikih sustava u javnom sektoru i u tim poslovima surađujemo s Finom i APIS IT-om. Ističe da takve poslove rade isključivo preko javnog natječaja i da ih pomno biraju. Kovačević pojašnjava da svoju ulogu u takvim poslovima vide kao svojevrsni oblik društveno korisnog rada, "jer s bogatim iskustvom i znanjem koje smo stekli na brojnim domaćim i inozemnim projektima možemo pomoći u učinkovitoj informatizaciji javne uprave".

Podizanje razine kvalitete
"Gotovo isključivo se javljamo na natječaje koji su definirani tako da omogućuju veliki napredak u ostvarenoj razini kvalitete usluge i isporuke, primjerice, osvojili smo natječaj za DAC 6, jer ga možemo raditi od nule na najnaprednijoj softverskoj arhitekturi, s novim tehnologijama i time omogućiti najbolji način razmjene ključnih financijskih podataka s EU", kaže Kovačević.

Navodi da u Hrvatskoj surađuju i s Mercury Processing Internationalom i RBA. Njih su prebacivali na mikroservisnu arhitekturu. "Nama je bilo atraktivno napraviti projekte u kojima smo upotrijebili kompletan presjek open-source tehnologija, event-driven design i mikroservisnu arhitekturu, a sve uz primjenu DevOps pristupa i ostvarivanje continuous integration (CI)  pa čak i continuous deployment (CD) prakse. Primjenom ovih praksi kompanije poput Facebooka mogu izuzetno brzo izbacivati nove verzije softvera, a to im između ostalog nudi nesagledive prednosti u realizaciji novih funkcionalnosti i upravljanju IT sigurnosnim rizicima", zaključuje Kovačević.