Austrijske tvrtke koje posluju u Hrvatskoj uglavnom pozitivno ocjenjuju gospodarsko stanje u ovoj godini, a značajnije promjene u 2020. ne očekuju.

Prema tradicionalnoj godišnjoj anketi koju je proveo Austrijski ured za vanjsku trgovinu, u kojoj je sudjelovalo 106 tvrtki, za njih 43% se u proteklih 12 mjeseci stanje u Hrvatskoj poboljšalo, a 39% ih nije uočilo promjene, dok je negativnu ocjenu dalo njih 18%. Za 2020. daljnje pomake mogućim vidi 31% ispitanih, pesimista je 22%. Dakle, dominira suzdržanost u očekivanju promjena na bolje. 

Taj oprez i slabiji optimizam vidljiv je i usporede li se rezultati ankete iz prethodnih godina. Za 2018. tako je bolju poslovnu klimu u Hrvatskoj očekivalo 46% sudionika ankete, a za 2017. još i više, njih 55%. Ovo istraživanje valja sagledavati i u kontekstu austrijskog povratka na poziciju najvećeg stranog ulagača u Hrvatsku.Direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu Sonja Holocher-Ertl ističe kako su krajem drugog kvartala prema hrvatskoj statistici austrijska ulaganja kumulativno iznosila 4,3 milijarde eura, a u tvrtkama u koje je ulagano ima oko 30 tisuća zaposlenih. Ona izdvaja i nekoliko značajnih projekata koji su realizirani u ovoj godini. 

Realizirani projekti
U Turopolju je dovršena gradnja hale Weitzer Parketta koji će od siječnja imati svoj parket "Made in Croatia". U varaždinskoj slobodnoj zoni tvrtka Hanjes uložila je u novu halu za proizvodnju komponenti za putničke vlakove, a proširio se i Kostwein, proizvođač strojeva, modula i high-tech-komponenti. Jedan od vodećih startup-poduzeća u Austriji PlanRadar otvorio je poslovnicu u Hrvatskoj, a među ostalim je razvoj turizma motivirao proizvođača higijenskih proizvoda Hegleitner za novo ulaganje u pogon u Jastrebarskom. Austrijske tvrtke ipak Hrvatsku i dalje vide kao dobru lokaciju za investicije – više od 82% bi ih ponovno uložilo, a na upit koje su tri top tržišne teme koje bi Hrvatsku učinile još atraktivnijom ističu raspoloživost radne snage, njihovu kvalificiranost, te platni moral. 

To su i teme na čijem se poboljšanju dugoročno radi i na razini cijelog društva, a od mjera kojima se na regulatornoj razini mogu vidjeti pomaci Vladi austrijske tvrtke preporučuju rezanje birokracije i propisa, poboljšanje pravne sigurnosti i veću predvidljivost gospodarske politike. Zanimljivo je da neke od tema koje među hrvatskim gospodarstvenicima slove kao puno osjetljivije, poput javne nabave i poticaja, pa i radnog prava, Austrijancima u Hrvatskoj nisu u prvom planu. 

U odnosu na ranije godine definitivno najveća promjena u percepciji austrijskih kompanija uočljiva je po pitanju radne snage, koja je izbila u prvi plan. Inače, apsolutna većina austrijskih tvrtki podržava uvođenje eura u Hrvatskoj i vidi ga pozitivnim za svoje poslovanje, a zanimljivo je i da poticaje iz europskih fondova koji im se otvaraju u Hrvatskoj uglavnom ne koriste. Tek 9% ih je tražilo i povuklo poticaje, a 84% ih nije uopće apliciralo.  

Očekuju rast
Dijelom se to može povezati i sa strukturom djelatnosti kojima se bave u Hrvatskoj, jer u proizvodnji je aktivno nešto više od četvrtine anketiranih, a najveći dio, 42%, bavi se uslugama. Prihode veće od 20 milijuna eura ostvaruje njih 30%. U ovoj godini u većini su prihodi rasli, uz snažan rast narudžbi, te iskorištenosti kapaciteta i broja zaposlenih, a više od polovice očekuje da će im prihodi rasti i u  2020. godini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost