Želi li Hrvatska do 2030. godine smanjiti jaz prema ostalim članicama i povećati prosječni dohodak po stanovniku sa sadašnjih 63 na 75 posto europskog, ekonomija mora rasti 1,5 postotnih bodova brže od europskog prosjeka. Za to nisu potrebni dodatni rezovi već bi Vlada trebala preraspodijeliti proračunski novac, 4 posto godišnjih prihoda (oko 5,8 milijardi kuna, op.a.) iz potrošnje u javne investicije, poručuje Međunarodni monetarni fond (MMF) u sklopu godišnjih konzultacija.

U iznenađujuće optimističnom osvrtu na ekonomiju MMF hvali “znatan napredak” u zadnjih pet godina ocjenjujući da je “rast snažan, inflacija prigušena, a nezaposlenost znatno smanjena”, dok se javni dug postojano smanjuje, a međunarodne pričuve ostaju na odgovarajućoj razini. “Naša glavna poruka je: dobro ste radili, rast je snažan, ali ga uglavnom gura potrošnja pa se struktura treba promijeniti prema boljem balansu potrošnje i investicija da bi rast bio održiv”, kaže šef Misije Fonda za Hrvatsku Srikant Seshadri. Prelijevanje novca ne zahtijeva rezove, ali traži javnu podršku za konkretne reforme. Za MMF na listi je nagrađivanje zaposlenih u javnom sektoru, upravljanje državnim tvrtkama, sustav socijalnih benefita i reforma teritorijalne uprave. Po prvi puta zaključna izjava uz preporuke donosi i konkretnu kalkulaciju prema kojoj bi postepeno skretanje 0,5 postotnih bodova prihoda godišnje dok se ne dosegne (i zadrži) razina od 4 posto povećalo omjer investicija i BDP-a s oko 3% na 5%. S promijenjenom formulom, rast bi donio bi bržu konvergenciju i, još važnije, ostao održiv u dugom roku.

Zamah investicija Fond bi usmjerio u željeznicu, posebno prijevoz tereta, zbrinjavanje krutog otpada, pročišćavanje otpadnih voda, tehnološku infrastrukturu, jedinstveno neovisno tijelo za digitalizaciju… “MMF je Hrvatskoj na zahtjev spreman pružiti tehničku pomoć”, poručuje.

Unatoč boljim perspektivama, na horizontu je pogoršanje globalnih uvjeta pa u Banskim dvorima ne bi trebali nastaviti s poreznim rasterećenjima. “MMF podržava odluku hrvatskih vlasti da ne smanje ukupnu stopu PDV-a s 25 na 24% imajući u vidu nedavne zahtjeve za povećanjem plaća. Peporučili bismo da se u ovoj fazi ne smanjuju ni drugi porezi jer bi se time mogli ponovno stvoriti proračunski manjkovi”. Vladi preporučuje “suzdržanost u vezi s bilo kakvim daljnjim zahtjevima povezanim s plaćama, sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru”.